Snježana Kordić – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene |
+ref |
||
Red 15:
| alma_mater = [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Univerzitet u Osijeku]]<br />[[Sveučilište u Zagrebu|Univerzitet u Zagrebu]]<br />[[:de:Westfälische Wilhelms-Universität|Univerzitet u Münsteru]]
| poslodavac = [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Sveučilište u Osijeku]]<br />[[Sveučilište u Zagrebu]]<br />[[:de:Ruhr-Universität Bochum|Ruhr-Universität Bochum]] <br />[[:de:Westfälische Wilhelms-Universität|Westfälische Wilhelms-Universität Münster]] <br />[[Humboldtov univerzitet u Berlinu|Humboldt-Universität zu Berlin]] <br />[[Johann Wolfgang Goethe Univerzitet|Johann Wolfgang Goethe-Universität Frankfurt]]
| zanimanje = [[
| godine_aktivnosti = [[1990]].–
|poznat_po = [[knjiga
|website = {{URL|snjezana-kordic.from.hr}}
}}
'''Snježana Kordić''' ([[Osijek]], 29. listopada 1964.), [[hrvatska]] [[lingvistkinja]]. Najpoznatija je po kapitalnom djelu ''[[Jezik i nacionalizam]]'' ([[2010]].)<ref>{{cite web|author=Autograf.hr |date=12. juna 2014 |title=Obavezna lektira: ''Jezik i nacionalizam'' (isječci iz novinskih prikaza) |url=http://www.autograf.hr/jezik-i-nacionalizam/ |publisher=''Autograf'' |archivedate=19. jula 2014 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6RBRxZGtQ |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-143X |accessdate=23. maja 2018}}</ref> u kojem govori o [[politika|političkoj]] diobi [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]].
Publicirala je mnoge [[znanost|znanstvene]] radove iz područja [[gramatika|gramatike]], [[sintaksa|sintakse]], [[Lingvistika teksta|lingvistike teksta]], [[Pragmatika|pragmatike]], [[semantika|semantike]], [[Korpusna lingvistika|korpusne lingvistike]], [[Kvantitativna lingvistika|kvantitativne lingvistike]], [[leksikologija|leksikologije]], [[sociolingvistika|sociolingvistike]], jezične [[Politika|politike]], [[Standardni jezik|standardologije]]. Unutar
== Biografija ==
[[Diploma|Diplomirala]]<ref>[[Diploma|Diplomski]] rad ([[mentor]]ica Jasna Melvinger): {{CROLIB|ID=D1961213083}}, {{CROSBI|447848}}, {{GISKO|ID=D1140408058}}, {{NSK-zapis|id=000178741}}.</ref> je [[1988]]. na [[osječko sveučilište|Osječkom sveučilištu]] ''[[Hrvatsko-srpski jezik|hrvatski ili srpski jezik]] i [[Jugoslavenske republike i pokrajine|jugoslavenske]] [[Znanost o književnosti|književnosti]]'',<ref>{{cite web |url=https://prabook.com/web/snjezana.kordic/452348|title=Snježana Kordić|publisher=Prabook|accessdate=26. februara 2016}}</ref> a [[1990]]. [[Ljudski rad|radila]] je tamo kao istraživač-pripravnik iz područja [[lingvistika|lingvističke]] [[Kroatistika|kroatistike]].<ref>{{cite web| last=Stanković |first=Aleksandar |authorlink=Aleksandar Stanković |date=25. maja 2014 |title=Nedjeljom u dva: gost Snježana Kordić |url=https://www.youtube.com/watch?v=
[[Datoteka:Snjezana Kordic keynote presentation Japan.jpg |mini|350px|left|Plenarno [[prezentacija|predavanje]] Snježane Kordić na [[kongres|simpoziju]] u [[Japan]]u [[2018]].]]Sudjelovala je na nizu simpozija, konferencija i [[kongres]]a u svijetu. Objavila je stopedeset<ref>{{cite web|title=Snježana Kordić (173535) |url=http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=173535 |publisher=''[[Hrvatska znanstvena bibliografija]]'' [[Institut Ruđer Bošković|Instituta Ruđer Bošković]] |accessdate=3. maja 2019}}</ref> lingvističkih [[publikacija]], znatan dio njih u inozemstvu. [[Knjige]] koje je napisala dobile su brojne [[recenzija|recenzije]] u [[filologija|filološkim]] [[Znanstveni časopisi|časopisima]] [[Zemlje svijeta|raznih zemalja]], npr. u [[sjedinjene američke države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[njemačka|Njemačkoj]], [[kanada|Kanadi]], [[Japan]]u, [[poljska|Poljskoj]], [[francuska|Francuskoj]], [[bugarska|Bugarskoj]], [[italija|Italiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[češka republika|Češkoj]], [[nizozemska|Nizozemskoj]], [[slovenija|Sloveniji]], [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], [[australija|Australiji]] itd.<ref>{{cite journal |title=Serbo-Croatian |journal=[http://www.brill.com/publications/linguistic-bibliography Linguistic Bibliography] [for the years 1996–2013] |publisher=Brill i ranije Kluwer Academic Publishers: Published by the Permanent International Committee of Linguists under the Ausprices of the International Council for Philosophy and Humanistic Studies of UNESCO |issn=0378-4592 |oclc=462642278 |id={{ZDB (DE)|1335392-5}}}}</ref> Stoga strani [[slavistika|slavisti]] konstatiraju da „''je Snježana Kordić internacionalno sigurno najpoznatiji hrvatski lingvist''“.<ref>{{Cite web |url=http://www.kristeligt-dagblad.dk/artikel/403936:Kronik--Kampen-om-sproget-er-en-kamp-om-national-identitet |title=Kampen om sproget er en kamp om national identitet |accessdate=2. marta 2013 |last=Jacobsen |first=Per |date=21. januara 2011 |publisher=''Kristeligt Dagblad'' |location=Kopenhagen |language=danski |archiveurl=http://www.webcitation.org/68t3unC9z |deadurl=no |issn=0904-6054 |archivedate=3. jula 2012}} ili prijevod: {{Cite web|url=http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/knjiga-koja-ugrozava |title=Knjiga koja ugrožava |accessdate=6. decembra 2018 |date=27. januara 2011 |publisher=''[http://www.h-alter.org/stranice/impressum H-alter]'' |location=Zagreb |issn=1847-3784 |archiveurl= http://www.webcitation.org/691XSUgE5 |deadurl=
[[Datoteka:Journal Cover of Knjizevna republika.jpg|mini|180px|Naslovnica [[časopis]]a [[Hrvatsko društvo pisaca|Hrvatskog društva pisaca]] ''[[Književna republika]]'' u čijim brojevima kroz [[2000–2009|prvo desetljeće 21. stoljeća]] se odvijala maratonska [[#Prilozi diskusiji u Književnoj republici 2001–2009|diskusija o jeziku]] između Snježane Kordić i njenih oponenata]]Zalažući se za opstanak temeljnih [[Znanstvena metoda|znanstvenih principa]] u lingvistici u [[hrvatska|Hrvatskoj]], pokrenula je [[2001]]. u [[zagreb]]ačkom [[časopis]]u ''Republika'' jednu [[Diskusija|diskusiju]]<ref>{{cite journal|author=Molas, Jerzy |title=Chorwacka dyskusja o statusie i nazwie języka |journal=Studia z Filologii Polskiej i Słowiańskiej |location=Varšava |volume=40 |pages=463–481 |year=2005 |issn=0081-7090 |language=poljski |id={{ZDB (DE)|202237-0}}}} <small>[http://www.ceeol.com/search/article-detail?id=4408 (CEEOL)]</small>.</ref> kako bi u formi [[dijalog]]a s najistaknutijim predstavnicima [[kroatistika|kroatistike]] potaknula na suočavanje s nagomilanim [[Svođenje na kontradikciju|kontradikcijama]] u kroatistici. Diskusija se [[2003]]. seli u novopokrenuti zagrebački časopis ''[[Književna republika]]''<ref>{{Cite web |url=http://bib.irb.hr/datoteka/479068.Intervju_Feral.doc |title=Kroatisti ne govore kao lingvisti: razgovor sa Snježanom Kordić |accessdate=2. marta 2013 |last=Lasić |first=Igor |date=11. januara 2008 |publisher=''[[Feral Tribune]]'' |location=Split |pages=34–35 |archiveurl=http://www.webcitation.org/68yycqDDN |deadurl=no |issn=1333-9109 |archivedate=7. jula 2012}}</ref><ref>{{cite book |last=Vlašić |first=Marija |title=Tradicija purizma u hrvatskom jezikoslovlju |url=https://is.cuni.cz/webapps/zzp/download/140011718/ |publisher=Univerzita Karlova v Praze, Filozofická fakulta |series=Disertační práce |pages=161–164 |location=Prag |year=2010 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6eQWfZqJe |deadurl=no |archivedate=10. januara 2016 |accessdate=3. juna 2018}}</ref> i traje gotovo [[2000–2009|deset godina]].<ref>{{cite book|last=Gröschel |first=Bernhard| authorlink=Bernhard Gröschel |year=2009 |language=njemački |title=Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik: mit einer Bibliographie zum postjugoslavischen Sprachenstreit |trans_title=Srpskohrvatski jezik između lingvistike i politike: s bibliografijom o postjugoslavenskom jezičnom sukobu |series=Lincom Studies in Slavic Linguistics ; vol 34 |location=München |publisher=Lincom Europa |page=148 |isbn=978-3-929075-79-3 |oclc=428012015 |lccn=2009473660 |ol=15295665W}} {{COBISS-Sr|ID=170938892}}. {{COBISS-Sl|ID=43144034}}. [http://d-nb.info/994941226/04 Inhaltsverzeichnis].</ref> U [[mediji]]ma je ocijenjena kao „''najdulja, najtemeljitija i najbritkija [[polemika]] vođena u hrvatskoj kulturi [[21. stoljeće|21. stoljeća]]''“.<ref>{{Cite web |url=http://www.jutarnji.hr/igor-mandic--svojom-polemikom-mozda-pokusava-izbrisati-nas-identitet---sto--zapravo--hoce-ta-zena-/905607/ |title=Svojom polemikom možda pokušava izbrisati naš identitet... Što, zapravo, hoće ta žena? |accessdate=24. maja 2014 |last=Mandić |first=Igor |authorlink=Igor Mandić |date=21. novembra 2010 |publisher=''[[Jutarnji list]]'' |location=Zagreb |page=19 |archiveurl= http://www.webcitation.org/68ySmIaKv |deadurl=no |issn=1331-5692 |archivedate=7. jula 2012}}</ref> Temeljiti odgovori koje je davala svakom od brojnih supolemičara [[kroatist]]a doveli su do njihovog odustajanja od daljnjeg [[Debatiranje|diskutiranja]].<ref>{{cite web|last=Grabić |first=Tanja |date=26. januara 2015 |title=U svjetlu kulture |url=http://bib.irb.hr/datoteka/750854.Intervju-Radio_Dux-CG-2015.pdf |location=Tivat |publisher=''Radio DUX'' |archivedate=8. februara 2015 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6WBuvL09S |deadurl=no |accessdate=23. aprila 2017}} (15 minuta)</ref> A iz redova njihovih pristalica javno je izraženo nezadovoljstvo što ih [[Velimir Visković|urednik]] ''Književne republike'' poziva da nastave ''„cimajući po Zagrebu za rukav hrvatske jezikoslovce da uđu u polemiku s njom“''.<ref>{{cite journal |author=Pavlović, Luka |title=Nasmiješeni Buda i njegovi trabanti: bjesomučni napad na HAZU |journal=[[Fokus (tjednik)|Fokus]] |location=Zagreb |issn=1332-2540 |issue=399 |page=16 |date=2008-01-04}}</ref> Sam [[urednik]] obrazlaže kasnije zašto je objavljivao odgovore Snježane Kordić unatoč pritiscima koji su mu dolazili s raznih strana:
{{citat|Silno mi se sviđala njezina [[hrabrost]], spremnost da se uhvati u koštac s najvećim [[autoritet]]ima hrvatske lingvistike; briljantan je bio način kako ih je u polemikama hvatala u [[Reductio ad absurdum|kontradikcijama]]; osim toga njezini su članci uvijek bili izvanredno [[teorija|teorijski]] lingvistički potkovani, poduprti mnoštvom [[Citiranje|citata]] iz recentne strane lingvistike. Osobito njezine analize odnosa nacije, nacionalnog identiteta i jezika držim doista sjajnima. Naposljetku, kakav bih ja to bio urednik koji [[autor]]icu koja izaziva pozornost, makar i iritirajući dio [[javnost]]i, izbacuje s popisa suradnika?! Obično sam svojim kritičarima odgovarao kako je Snježana Kordić [[štuka]] koja lijene [[šaran]]e hrvatske lingvistike natjeruje da plivaju.<ref>{{cite journal |author=Visković, Velimir | authorlink=Velimir Visković |title=Novi vjetrovi na hrvatskoj jezikoslovnoj sceni |journal=Aktual |location=Vodice |volume=1 |issue=9 |issn=1848-1280 |date=2011-08-02}}</ref>|urednik o [[#Prilozi diskusiji u Knji.C5.BEevnoj republici 2001.E2.80.932009|prilozima Snježane Kordić]]}}
[[Datoteka:Snjezana Kordic2.JPG|thumb|110px|left|Snježana Kordić [[2011]]. s [[knjiga|knjigom]] ''[[Jezik i nacionalizam]]'']]Preko petsto stranica<ref>{{cite web|last=Rajić |first=Ljubiša |authorlink=Ljubiša Rajić |date=7. avgusta 2010 |title=Lingvistički obračun s njima |url=http://www.snjezana-kordic.de/Prikaz_Rajic_u_Danas.pdf |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |page=17 |archivedate=31. maja 2013 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6H1YuJFp3 |deadurl=yes |location=Beograd |issn=1450-538X |accessdate=26. aprila 2016}}</ref><ref>{{cite journal|author=Gerun, Bojana |title=Prikaz knjige ''Jezik i nacionalizam'' |journal=Nasleđe – časopis za književnost, jezik, umetnost i kulturu |location=Kragujevac |volume=12 |issue=34 |page=269 |year=2016 |issn=1820-1768 |url=http://www.filum.kg.ac.rs/dokumenta/izdavastvo/nasledje/brojevi/Nasledje34.pdf |archivedate=2018-09-06 |deadurl=no |archiveurl=http://www.webcitation.org/72FnegVhN |accessdate=2019-07-03 |id={{ZDB (DE)|2429548-6}}}} {{COBISS-Sr|ID=524416917}}.</ref> autoričinih priloga u okviru te maratonske [[Debata|diskusije]] s brojnim [[filologija|filolozima]] bilo je svojevrsna priprema za knjigu ''[[Jezik i nacionalizam]]'', koju je objavila 2010. kod zagrebačkog [[izdavač]]a Durieux u uglednoj seriji Rotulus Universitas: „''Direktor Durieuxa Dražen Tončić otkriva nevjerojatnu [[Činjenica|činjenicu]] – nikada nismo očekivali neku [[Bestseler|ludnicu]] od [[Maloprodaja|prodaje]], kaže Tončić, dodajući da im se ipak i to dogodilo u slučaju knjige ,Jezik i nacionalizamʻ lingvistice Snježana Kordić, vjerojatno zato što se oko te knjige podigla velika prašina''“.<ref>{{cite web| last=Ožegović |first=Nina |date=24. aprila 2012 |title=U vrijeme Gaja više se čitalo |url=http://
[[Datoteka:Chapter titles of the book Jezik i nacionalizam.jpeg|thumb|230px|upright|[[umjetnost|Umjetnički]] [[Pisanje|ispis]] [[2015]]. [[inspiracija|inspiriran]] [[knjiga|knjigom]] ''[[Jezik i nacionalizam]]'']]U svojim predavanjima,<ref>{{YouTube|73VhN76CjRQ|Izlaganje Snježane Kordić u hrvatskom P.E.N. centru}}</ref><ref>{{cite web|first=Nikola |last=Vučić |authorlink=Nikola Vučić |date=15. marta 2015 |title=Snježana Kordić u Mostaru: jezik je izmišljeni razlog zašto je uvedeno razdvojeno školovanje u BiH |url=http://tacno.net/novosti/snjezana-kordic-u-mostaru-jezik-je-izmisljeni-razlog-zasto-je-uvedeno-razdvojeno-skolovanje-u-bih/ |location=Mostar |publisher=''[[Tačno.net]]'' |archivedate=5. aprila 2015 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6XYpaRC3t |deadurl=no |accessdate=14. maja 2019}}</ref><ref>{{cite web|first=Andrijana |last=Copf |date=15. marta 2015 |title=Nacionalizam je još uvijek jači od neutralnog pogleda na jezik |url=http://dnevni-list.ba/web1/nacionalizam-je-jos-uvijek-jaci-od-neutralnog-pogleda-na-jezik/ |location=Mostar |publisher=''[[Dnevni list]]'' |pages=43 |issn=1512-8792 |archivedate=8. maja 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150508142106/http://dnevni-list.ba/web1/nacionalizam-je-jos-uvijek-jaci-od-neutralnog-pogleda-na-jezik/ |deadurl=
{{citat|Kad nekoliko naroda ili država govori zajedničkim jezikom, lingvisti ne nabrajaju u nazivu jezika sve te narode jer bi to bio predugačak naziv... U našem slučaju lingvisti su uveli u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] dvodijelni naziv, i današnji lingvisti su ga naslijedili kao što su današnji kemičari naslijedili nazive u [[Kemija|kemiji]], ili kao što su američki lingvisti naslijedili naziv za njihov jezik. Dvodijelnim modelom naziva imenuju se rubovi jezika, a središnju zonu i nije nužno imenovati kad se znaju rubovi. To je isto kao i kod naziva [[Indoevropski jezici|indoevropski]], imenovani su rubovi, a središnja zona [[armenski]] i [[perzijski]] nisu. Moram istaknuti da svi ti nazivi obavezuju samo lingviste, a ne i obične ljude, oni mogu zvati jezik kako god žele, a i ne moraju ga nikako zvati.<ref>{{Cite web |url=http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html |title=Pozajmljeni intervju: Snježana Kordić, lingvistkinja. Jezik, nacija i laži |accessdate=9. februara 2014 |last=Osmić |first=Anes |date=22. oktobra 2012 |publisher=''[[E-novine]]'' |archiveurl=http://www.webcitation.org/6GvEabA0U |deadurl=no |archivedate=27. maja 2013}}</ref>|Snježana Kordić o imenu jezika}}
Red 103:
*[[Sociolingvistika]]
*[[Policentrični jezik]]
*[[Standardni jezik]]▼
*[[Srpskohrvatski jezik]]▼
*[[Deklaracija o zajedničkom jeziku]]
*[[Uzajamna razumljivost]]
*[[Debatiranje]]
{{multicol-break}}
▲*[[Standardni jezik]]
▲*[[Srpskohrvatski jezik]]
*[[Gramatika srpskohrvatskog jezika]]
*[[Korpusna lingvistika]]
*[[Kvantitativna lingvistika]]
*[[Funkcionalni stilovi jezika]]
*[[Lingvistika teksta]]
*[[Pragmatika]]
*[[Sintaksa]]
{{multicol-break}}
Knjige:
Linija 157 ⟶ 161:
[[Kategorija:Lingvisti|Kordić, Snježana]]
[[Kategorija:Slavisti|Kordić, Snježana]]
[[Kategorija:Sintaktičari]]
[[Kategorija:Korpusni lingvisti]]
[[Kategorija:Kvantitativni lingvisti]]
[[Kategorija:Gramatičari]]
[[Kategorija:Filolozi]]
[[Kategorija:Sociolingvisti]]
[[Kategorija:Hrvatski lingvisti]]
[[Kategorija:Kroatisti]]
|