m
→Povijest
mNema sažetka izmjene |
m (→Povijest) |
||
|
Padom [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] u 13. stoljeću, na te prostore stižu novi valovi Rusina, posebno sa prostora [[Galicija|Galicije]] u zapadnoj Ukrajini. Ta seoba traje sve do 16. stoljeća kada prostore Zakarpatja naseljavaju i [[Vlasi]]. Vlasi su bili romanizirano stanovništva s Balkanskog poluotoka koje su Rusini brzo asimilirali. Vlasi su se nastanili duž cijeloga karpatskoga planinskog područja, sve do [[Moravska|Moravske]].
Dio Zakarpatja potpao je pod nadzor [[Kraljevina Ugarska (1000–1918)|Ugarske]] već u drugoj polovici 11. stoljeća. Ugarska vlast nad središnjim dijelom Panonske zavale održala se sve do 1526. godine kada je [[Osmansko Carstvo]] pokorilo veći dio Ugarske. Mali ostatak Ugarske, uključujući i područje naseljeno Rusinima, podijelile su habsburška [[Austrija]], koja je polagala pravo na nasljedstvo ugarske krune, te poluautonomna ugarska kneževina Erdelj. Ipak, dominantna regionalna sila na tom prostoru i dalje je bilo [[Osmansko Carstvo]], čija je nazočnost potrajala sve do potkraj 18. stoljeća.
U 18. stoljeću nad Zakarpatjem su zavladali [[Habsburška Monarhija|Habsburzi]]. Mađarsko Kraljevstvo pod habsburškom krunom vladalo je Zakarpatjem do 1918. godine. Početkom 20. stoljeća stvorena je Karpatska Rus', potom [[Karpatska Ukrajina]] i zatim [[Zakarpatska oblast]] u sklopu Ukrajine. Oko 55.000 nacionalno osviještenih Rusina širom svijeta do danas tvrdi da imaju posebno pravo na Zakarpatsku oblast i njezinu nezavisnost jer se ne smatraju Ukrajincima iz više razloga. Veliku ulogu u ovom kontroverznom političkom pitanju ima i vlast u [[Moskva|Moskvi]].
| |||