Moguće potomstvo se nalazi na tlu Kuršumlije, selima u okolini, gde se može naći selo selo po imenu Trebinje, na sećanje o poreklu.
{{glavni|Pavlovići (splitsko plemstvo)}}
Obiteljsko stablo Pavlovića do 1463. godine sačinjeno je na temelju podataka iz crkvenih knjiga ([[papa]] [[Pio II.]]), javnih dokumenata [[Mavro Orbini|Mavra Orbinija]], te "Anali di Giacamo di Pietro Luccari Nobilo Ragusino" i ti se podaci smatraju vjerodostojnima.<ref>[http://plemstvo.hr/pavlovic.htm Obitelj Pavlović]</ref> Krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] splitski plemić, Marin conte Pavlović-Fontana izradio je obiteljsko rodoslovlje koje se nadovezuje na ono bosanske velikaške obitelji Pavlovića, međutim njihova srodnost nije dokazana. Prema toj teoriji, jedan pripadnik obitelji, Obrad Pavlović prebjegao je s majkom 1463. godine u [[Dubrovnik]], a zatim se naselio u [[Makarska|Makarskoj]]. Tijekom narednog perioda u Makarskoj se spominju Ilija Pavlović rođen 1492. i Zuane Pavlović rođen 1520. godine.<ref>[http://plemstvo.hr/pavlovic.htm Obitelj Pavlović]</ref>
Godine [[1646.]] mletački dužd Francesco Molino potvrdio je Matiji Pavloviću-Lučiću naslov ''conte veneto''. Njegov nasljednik odselio se u [[Zadar]], a obitelj se početkom 18. stoljeća preselila u [[Split]] gdje se prozvala ''Pavlović-Fontana''. Godine [[1793.]] priznato im je plemstvo i naslov, a potvrdu plemstva dobili su i [[1831.]] od [[Austrija|austrijskog]] [[car]]a i hrvatsko-ugarskog kralja [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franje II.]]/I. (1792.-1835.)<ref>[http://plemstvo.hr/pavlovic.htm Obitelj Pavlović]</ref> Obitelj krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ispušta dodatak prezimenu ''Fontana'' i otad se opet naziva ''Pavlović''.
