Rat u Sloveniji – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 51:
Milan Kučan svjedočio je 21. svibnja [[2003.]] pred [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (MKSJ)]] u postupku protiv Miloševića. Naveo je da je Miloševićevo čelništvo 1988/89. umjesto ustavnih, nametalo kadrovske promjene putem masovnih mitinga, nakon kojih su smijenjena rukovodstva u Vojvodini, Crnoj Gori i na Kosovu, a planiran je i miting u Ljubljani za 1. decembar 1989. Opisao je i raskol na 14. kongresu [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]], kada su, kako je rekao "legitimni i pravični prijedlozi Slovenije brutalno nadglasani".<ref name="index">{{cite news |title=Kučan svjedočio o raspadu SFRJ i osamostaljenju Slovenije|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/kucan-svjedocio-o-raspadu-sfrj-i-osamostaljenju-slovenije/138931.aspx|publisher=Index.hr |date = 21. 05. 2003. |accessdate = 12. 09. 2009.}}</ref> Milošević je rekao da su u ratu ubijena 44 pripadnika JNA, a 184 teško ranjena i ponudio sudu kao dokaz "bijelu knjigu" o "zločinima" slovenskih snaga. Kučan je precizirao da je u sukobu poginulo 37 vojnika JNA, te 18 slovenskih državljana - osam iz slovenske TO, četiri policajca, šest slovenskih civila - te još šest stranaca, dok je "bijelu knjigu" odbacio kao "propagandnu brošuru" JNA. Raspravno vijeće nije prihvatilo taj dokument.<ref name="žrtve">[[#MKSJ|Transkript na suđenju Miloševiću 2003.]] str. 20924</ref>
 
Usprkos sukobu, Srbija i Crna Gora se, nakon fijaska armije na granicama Slovenije, nisu protivili odlasku Slovenije iz Jugoslavije, jer bi to ostavilo kolektivno predsjedništvo sa sedam članova, od kojih bi četiri bilitzv. pod''srpska srbijansko-crnogorskomglasa'' kontrolom(Srbija, Vojvodina, Kosovo i Crna Gora) činila većinu, čime bi time ''de facto'' imalistekli i izravnu kontrolu nad JNA.<ref>[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj]] #60-61</ref>
 
Tenkove koji su iz vojarna u Hrvatskoj krenuli na Sloveniju nisu pokušavale zaustaviti hrvatske vlasti, iako je JNA na putu ubila jednog hrvatskog civila.<ref>HRT-ov TV-kalendar. </ref> Istovremeno je u Hrvatskoj, nakon završetka operacija u Sloveniji, počela mobilizacija za odbranu[[Domovinski protivrat|oružani pobunjenihsukob srba,koji posleće ratauslijediti]] uprotiv Slovenijipobunjenih Srba i JNA.
 
== Poveznice ==