Izmjena od 13:09, 17 juli 2019 (uredi - уреди) SrpskiAnonimac (razgovor \| doprinosi) m/м ← Prethodna izmjena		Izmjena od 13:13, 17 juli 2019 (uredi - уреди) (ukloni ovu izmjenu - уклони ову измену) SrpskiAnonimac (razgovor \| doprinosi) m/м Sljedeća izmjena →
[[Datoteka:Rusiecki-Litwinka z wierzbami.jpg\|mini\|Litavka, ''Lithuanian Museum of Art in Vilnus'']] [[Datoteka:Antanas Vileišis.jpg\|mini\|Litavac Antanas Vileišis]] '''Litvanci''' ili '''Litavci''' (izvorno: lietuvis, lietuviai) su jedan od [[Baltički narodi\|baltičkih naroda]] [[Indoevropljani\|indoeuropske]] porodice nastanjen u području uz [[Baltičko more]]. Imenom Balti označavaju se Litvanci, Latvijci ili [[Letonci]] i [[Stari Prusi]]. Ime Balti upotrijebio je prvi puta njemački lingvist [[Ferdinand Nesselman]] 1845. Naziv je nastao po Baltičkom moru. Litvanci i [[Latvijci]] (često nazivani ~~Letoncima~~[[Letonci]]ma) jedini su preživjeli baltički narodi. Prema [[Virginija Vasiliauskiene\|Virginiji Vasiliauskiene]] i [[Jonathan Slocum]]u postoje mnoge sličnosti između jezika [[Slaveni\|slavenskih]] i baltičkih naroda. [[Hidronimija]] i [[arheologija]] ukazuju da su veliki dijelovi sjeveroistočne [[Evropa\|Europe]], otprilike od [[Moskva\|Moskve]] do [[Berlin]]a, uključujući sjeverni dio bazena [[Dnjepar\|Dnjepra]], bio teritorij baltičkih naroda tokom prvog milenija prije Krista i kasnije. Slaveni u ovaj teritorij zalaze tek kasnije. Teritorij je bio obrastao neprohodnim šumama i daleko od glavnih migracijskih i važnih trgovačkih putova. Ova izoliranost pomogla je očuvanju arhaičnih jezika.

Razlike između izmjena na stranici "Litvanci"

Litvanci (uredi)

Izmjena od 13:13, 17 juli 2019