Palazzo Barberini – razlika između verzija

Sve je počelo [[1623]]. kada je Maffeo Barberini [[izbori|izabran]] za [[papa|papu]] pod [[ime]]nom [[Urban VIII.]]. Dvije godine kasnije kupio je [[vila|vilu]] na [[brdo|brdu]] [[Kvirinal]], koja je nekad pripadala [[porodica|porodici]] [[Sforza]], za svoje ambiciozne nećake.<ref name=gal/> Za uređenje i adaptaciju vile angažirao je [[arhitekt]]a [[Carlo Maderno|Carla Maderna]], koji je [[Palača|palaču]] počeo [[gradnja|graditi]] [[1627]].<ref name=gal/> uz pomoć nećaka [[Francesco Borromini|Borrominija]].<ref name=brit/> [[Carlo Maderno|Maderno]] je ingeniozno odlučio da ne sruši staru vilu, već mu je ona poslužila kao veza između dva nova krila koja je počeo podizati. Taj novi [[tlocrt]] u obliku [[slovo|slova]] H, bio je velik doprinos [[Barokna arhitektura|baroknoj arhitekturi]], jer je omogućio da se između krila [[gradnja|podižu]] [[vrt]]ovi s [[Introducirane vrste|egzotičnim biljem]] i tajnim [[labirint]]ima.<ref name=gal/>

Danas se u palaču i [[muzej]] ulazi iz [[ulica|ulice]] [[Via delle Quattro Fontane]] kroz [[portik]] kog je vjerojatno [[projekt]]irao [[Gian Lorenzo Bernini|Bernini]], jer je on [[1629]]. preuzeo gradilište , kad je [[Carlo Maderno|Maderno]] [[smrt|umro]].<ref name=gal/> Srce palače je veliki salon kog je [[slikanje|oslikao]] veličanstvenom [[strop]]nom [[freska|freskom]] [[Pietro da Cortona]]. Do te monumentalne prostorije može se doći preko [[Gian Lorenzo Bernini|Berninijeva]] [[kvadrat]]nog [[Stepenice|stepeništa]] i izvanrednih [[spirala|spiralnih]] [[Stepenice|stepenica]], koje je najvjerojatnije [[projekt]]irao i izveo [[Francesco Borromini|Borromini]].<ref name=gal/> Počevši od oko [[1620]]. pa sve do sredine [[18. vijek]]a brojni [[umjetnik|umjetnici]] i [[zanat]]lije neprekidno su radili na [[dekoracija|ukrašavanju]] [[enterijer]]a. Tokom [[18. vijek]]a Cornelia Costanza, posljednji direktni nasljednik [[porodica|porodice]] Barberini, [[gradnja|podigla]] je još jedan [[kat]] u stilu [[rokoko]]a sa [[stan]]om, u kom su njeni nasljednici živjeli sve do [[1955]]. godine.<ref name=gal> {{cite web