Hrvatska radiotelevizija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Djelomično preuzeto sa HR Wiki |
||
Red 21:
Prvih 14 godina rada Radio stanica Zagreb bila je u privatnom vlasništvu dioničkog društva Radio Zagreb, [[1.7.]] [[1940]]. je nacionalizirana, a poslije [[1945]]. djeluje kao državno poduzeće, društveno poduzeće, javno poduzeće, da bi Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji iz [[2001]]. godine bila proglašena javnom ustanovom.
==
==== Nacionalni programi ====
S radom je započela kao privatna radio-stanica Zagreb [[15.5.]] [[1926]]. Program je počeo rečima "Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb!" i najavama ravnatelja dr. Ive Sterna i spikerice Božene Begović u 20.30 sati prvi se put u eteru na srednjem valu od 350 metara čula [[Radio stanica Zagreb]] i od tada kontinuirano emitira program. Temelje radiodifuziji u Hrvata postavila je u ožujku [[1924]]. skupina uglednih intelektualaca i poslovnih ljudi, koja je osnovala Radio klub Zagreb. Nakon dvogodišnjih napora, uspjeli su pribaviti koncesiju i druge državne dozvole te utemeljiti Radio stanicu Zagreb koja je počela emitirati [[15.5.]] [[1926]]. godine. U Radio-klub Zagreb za predsjednika su izabrali astronoma i fizičara dr. [[Oton Kučera|Otona Kučeru]]. [[Radio-klub]] imao je 136 članova: 124 Zagrepčana i 12 iz drugih hrvatskih gradova. [[Radio-klub]] je izdavao i časopis [[Radio-šport]] koji je imao važnu ulogu u promicanju radiodifuzije. Na području tadašnje Zagrebačke direkcije pošta i telegrafa bilo je registrirano tek pedesetak radioprijamnika.▼
* HRT 1 | HRT – HTV 1: vijesti, dokumentarci, religijski program, mozaične emisije, serije i filmovi
* HRT 2 | HRT – HTV 2: sport, glazba, serije i filmovi, obrazovni program
* HRT 3 | HRT – HTV 3: kulturno-umjetnički i znanstveni program
* HRT 4 | HRT – HTV 4: informativni program
* HRT International: vijesti, sport, glazba, dokumentarci, religijski program, mozaične emisije, serije i filmovi, obrazovni program za [[hrvatsko iseljeništvo]] i međunarodnu javnost u [[Europa|Europi]], [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], [[Australija|Australiji]] i na [[Novi Zeland|Novome Zelandu]].
====Regionalni TV centri====
== Radio Zagreb prije i poslije 2. svjetskog rata ==▼
* '''HRT''' regionalni centar '''Čakovec-Varaždin'''
U sezoni 1927./28. telefonskim vodom preko [[Beč]]a stanica se pridruživala u zajedničke emisije "Mreže srednjoeuropskih stanica" ([[Beč]], [[Prag]], [[Varšava]], [[Budimpešta]] ...), a u lipnju [[1928]]. primljena je za punopravnog člana UIR-a (Union Internationale de Radiodifusion) u [[Ženeva|Ženevi]] zastupajući ondašnju [[Kraljevina SHS|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]], u kojoj, kao ni u ostalim državama na prostoru jugoistočne [[Europa|Europe]] tada još nisu postojale druge radiodifuzne stanice.▼
* '''HRT''' regionalni centar '''Osijek'''
* '''HRT''' regionalni centar '''Rijeka-Pula'''
Poslije [[1945]]. [[Radio Zagreb]], a zatim i tadašnja Televizija Zagreb bili su članovi tadašnje [[Eurovizija|Eurovizije]], (Europske unije za radiodifuziju) kao dijelovi [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radiotelevizije]], a nakon međunarodnog priznanja [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i prijma u [[UN|Ujedinjene narode]], Hrvatska je radiotelevizija [[1. siječnja]] [[1993]]. postala punopravnom članicom Europske unije za radiodifuziju.▼
* '''HRT''' regionalni centar '''Split Dubrovnik'''
* '''HRT''' regionalni centar '''Zadar-Šibenik'''
Prvo povijesno sjedište Radija Zagreb bilo je na Markovu trgu 9, drugo u Vlaškoj ulici 116, Šubićevoj 20, potom u Jurišićevoj 4 s dijelovima na mnogim adresama u [[Zagreb]]u. Televizija Zagreb počela je raditi u Jurišićevoj 4, zatim u Šubićevoj 20 i obližnjem Radničkom domu, dok je sjedište bilo u Dežmanovoj 10. Televizijski studiji bili su jedno vrijeme u adaptiranim prostorima Strojarsko-brodograđevnog fakulteta. Iako gradnja Doma Radiotelevizije Zagreb na Prisavlju počinje [[1975]]. godine, tek [[1988]]. počinje stalna proizvodnja i emitiranje televizijskog programa s Prisavlja, premda su pojedini dijelovi ondje bili u funkciji već od [[1983]]. Početkom [[1995]]. u Dom Radiotelevizije na Prisavlju seli se i Radio i prvi put u povijesti većina je djelatnosti '''Hrvatske radiotelevizije''' smještena na jednome mjestu.▼
== Počeci emitiranja televizije ==
Linija 49 ⟶ 54:
[[29.6.]] [[1990]]. [[Sabor]] Republike Hrvatske izglasao je Zakon kojim je '''Radiotelevizija Zagreb''' preimenovana u '''Hrvatsku radioteleviziju'''. Te je godine [[30. travnja]] uveden teletekst kao stalni televizijski servis, a [[4.5.]] [[1990]]. prigodom održavanja eurovizijskog natjecanja za "Pjesmu Europe" u [[Zagreb]]u puštena je u rad odašiljačko-prijamna satelitska stanica na Prisavlju. Uz veliki organizacijski pothvat i uspješnu realizaciju Eurosonga u Zagrebu, te godine HRT postavlja nove standarde sportskih prijenosa praćenjem Prvenstva Europe u atletici održanog u [[Split]]u. Godine koje su slijedile teško su, ali i slavno razdoblje Radija i televizije. Tijekom [[Domovinski rat (Hrvatska)|Domovinskog rata]] od srpnja [[1991]]. do veljače [[1992]]. zaposjednuto je ili uništeno 80 posto odašiljačkih objekata HRT-a. 15 velikih odašiljača i tridesetak pretvarača je izvan upotrebe, a [[16. rujna]] i [[4.10.]] raketiran je i središnji odašiljač [[Sljeme]]. Sve to vrijeme odašiljanje programa je bilo samo jedanput nakratko prekinuto na samo 15 minuta nakon bombardiranja odašiljača Sljeme [[4. listopada]]. Mnoge su noći djelatnici proveli dežurajući u skloništu Doma, odlazeći bez pogovora na radno mjesto, izlažući se opasnosti mogućeg napada na jedan u očima agresora od najvažnijih strateških ciljeva. Još su hrabrije bile televizijske i radijske ekipe koje su se javljale s bojišnice, a koliko je poznato nitko nije odbio izvršiti povjerenu mu zadaću, štoviše mnogi su se i sami nudili ne pitajući za eventualne opasnosti. Većina dostupnih objekata popravljena je tijekom [[1992]], a dotada je program emitiran smanjenom snagom ili s pričuvnih lokacija. Hrvatska radiotelevizija je te godine i službeno istupila iz [[Jugoslavenska radiotelevizija|JRT-a]]. U to vrijeme ujedno HRT počinje analogno emitiranje preko satelita [[Eutelsat 1]] [[29.8.]] [[1991]]. uz usluge [[Austria Telecom]]a, a od [[19.6.]] [[1992]]. službu preuzima vlastita satelitska stanica na [[Eutelsat 2|Eutelsatu 2]].
== Radio ==
=== Radijski programi ===
==== Nacionalne radijske postaje ====
* [[Hrvatski radio#Prvi program Hrvatskoga radija|HRT – HR 1]]: informativni program, religijske emisije, obrazovno-znanstvene emisije, domaća glazba
* [[Hrvatski radio#Drugi program Hrvatskoga radija|HRT – HR 2]]: domaća i strana pop glazba, servisne informacije, sportski prijenosi, vijesti za strance
* [[Hrvatski radio#Treći program Hrvatskoga radija|HRT – HR 3]]: vijesti iz kulture i umjetnosti, dramski program, klasična i jazz glazba
== Počeci radija ==
▲S radom je započela kao privatna radio-stanica Zagreb [[15.5.]] [[1926]]. Program je počeo rečima "Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb!" i najavama ravnatelja dr. Ive Sterna i spikerice Božene Begović u 20.30 sati prvi se put u eteru na srednjem valu od 350 metara čula [[Radio stanica Zagreb]] i od tada kontinuirano emitira program. Temelje radiodifuziji u Hrvata postavila je u ožujku [[1924]]. skupina uglednih intelektualaca i poslovnih ljudi, koja je osnovala Radio klub Zagreb. Nakon dvogodišnjih napora, uspjeli su pribaviti koncesiju i druge državne dozvole te utemeljiti Radio stanicu Zagreb koja je počela emitirati [[15.5.]] [[1926]]. godine. U Radio-klub Zagreb za predsjednika su izabrali astronoma i fizičara dr. [[Oton Kučera|Otona Kučeru]]. [[Radio-klub]] imao je 136 članova: 124 Zagrepčana i 12 iz drugih hrvatskih gradova. [[Radio-klub]] je izdavao i časopis [[Radio-šport]] koji je imao važnu ulogu u promicanju radiodifuzije. Na području tadašnje Zagrebačke direkcije pošta i telegrafa bilo je registrirano tek pedesetak radioprijamnika.
▲== Radio Zagreb prije i poslije 2. svjetskog rata ==
▲U sezoni 1927./28. telefonskim vodom preko [[Beč]]a stanica se pridruživala u zajedničke emisije "Mreže srednjoeuropskih stanica" ([[Beč]], [[Prag]], [[Varšava]], [[Budimpešta]] ...), a u lipnju [[1928]]. primljena je za punopravnog člana UIR-a (Union Internationale de Radiodifusion) u [[Ženeva|Ženevi]] zastupajući ondašnju [[Kraljevina SHS|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]], u kojoj, kao ni u ostalim državama na prostoru jugoistočne [[Europa|Europe]] tada još nisu postojale druge radiodifuzne stanice.
▲Poslije [[1945]]. [[Radio Zagreb]], a zatim i tadašnja Televizija Zagreb bili su članovi tadašnje [[Eurovizija|Eurovizije]], (Europske unije za radiodifuziju) kao dijelovi [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radiotelevizije]], a nakon međunarodnog priznanja [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i prijma u [[UN|Ujedinjene narode]], Hrvatska je radiotelevizija [[1. siječnja]] [[1993]]. postala punopravnom članicom Europske unije za radiodifuziju.
▲Prvo povijesno sjedište Radija Zagreb bilo je na Markovu trgu 9, drugo u Vlaškoj ulici 116, Šubićevoj 20, potom u Jurišićevoj 4 s dijelovima na mnogim adresama u [[Zagreb]]u. Televizija Zagreb počela je raditi u Jurišićevoj 4, zatim u Šubićevoj 20 i obližnjem Radničkom domu, dok je sjedište bilo u Dežmanovoj 10. Televizijski studiji bili su jedno vrijeme u adaptiranim prostorima Strojarsko-brodograđevnog fakulteta. Iako gradnja Doma Radiotelevizije Zagreb na Prisavlju počinje [[1975]]. godine, tek [[1988]]. počinje stalna proizvodnja i emitiranje televizijskog programa s Prisavlja, premda su pojedini dijelovi ondje bili u funkciji već od [[1983]]. Početkom [[1995]]. u Dom Radiotelevizije na Prisavlju seli se i Radio i prvi put u povijesti većina je djelatnosti '''Hrvatske radiotelevizije''' smještena na jednome mjestu.
== Izvori ==
| |||