Miš – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
oznaka: vraćanje |
|||
Red 21:
}}
'''Miševi''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Mus'') su [[Rod (taksonomija)|rod]] [[glodavci|glodavaca]] iz [[potporodica|potporodice]] [[pravi miševi|pravih miševa]]. Najpoznatija vrsta iz ovog roda su [[domaći miš]]evi. Osim njih, ovaj rod obuhvaća još 37 vrsta od kojih su neki, kao domaći miševi, [[hemerofil]]i, dok su drugi [[životinje]] koje žive daleko od ljudi, povučeno, u [[šuma]]ma.
Kao i većina [[Glodavci|glodavaca]] miševi su noćne životinje ili su aktivniji u sumrak, ali ih se, naravno, može sresti i po danu, osobito ako ih brojčano ima više na nekom području. Miševi žive svugdje - nema ih jedino na [[Antarktik|Antarktici]] i nekim manjim [[ostrvo|otocima]], kao niti u [[more|moru]]. Miševi u danu pojedu oko 10% svoje ukupne težine, tako da npr. miš od 20 do 25 grama u danu pojede 2-2,5 grama [[Hrana|hrane]].
== Osobine ==
Tijelo im je dužine između 4,5 i 12,5 cm, a rep je obično jednako dug kao i tijelo. Prosječno su teški oko 30 grama. Neki miševi su u ljudskom uzgoju dosegli i 60 grama. Divlji miševi imaju siva ili smeđa leđa, a na trbušnoj strani svjetlije sivo ili smeđe, nerijetko i bijelo [[krzno]]. U uzgoju su u međuvremenu postignute nebrojene varijacije boja. Rep je pokriven vrlo finom [[dlake|dlakom]], tako da se na prvi pogled čini gol.
== Anatomija i građa ==
Zahvaljujući činjenici da [[čovjek]] i miš dijele čak 99% gena, kao i onima o sličnosti razvoja [[zametak|embrija]], simptomima mnogih bolesti i zajedničkih oblika poremećaja i ponašanja, nije čudno da miš kao jedan od glavnih modelnih organizama dobiva još važniju ulogu. Miševi postaju bitni sudionici u otkrivanju tajni ljudskog [[Genom|genoma.]]
Miševi su mali glodavci koji imaju potrebu stalno uzimati hranu
== Povijest ==
| |||