Mallorca – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ma ...
mNema sažetka izmjene
Red 6:
|koordinate =
|država = {{flag|Španjolska}}
|gl.naselje = [[Palma de Mallorca]]
|površina = 3.640.11
|obalna crta =
Red 13:
}}
 
'''MaljorkaMallorca''' je najveći [[otok]] u [[Španija|Španjolskoj]]. Nalazi se u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]] i dio je arhipelaga [[Baleari|Balearskih otoka]] ([[katalonski jezik|katalonski]]: ''Illes Balears'', [[španski jezik|španjolski]]: ''Islas Baleares''). Kao i drugi Balearski otoci, [[Ibiza]], [[Formentera]] i [[Menorca]], otok je popularno turističko odredište. Od šezdesetih godina [[20. stoljećavijek]]a, postala je sinonim za [[masovni turizam]]. Ime potiče od latinskog ''insula maior'', "veliki otok"; kasnije Maiorca.
[[Glavni grad]] otoka, [[Palma de Mallorca]], je također i glavni grad autonomne pokrajine Balearski otoci. Himna Mallorce je La Balangera.
 
== PovijestHistorija ==
 
=== Osnivanje Mallorce ===
 
Mallorca je bila nastanjena od prapovijesnih vremenaprahistorije. Otkriveni su grobovi i tragovi naselja iz [[paleolit]]skog doba (6000. – 4000. pr. Kr.). [[Rimljani]] su jezauzeli osvojili[[otok]] [[123. godine pr. Krpne.]] pod vodstvom Kvinta Cecilija Metela. Otok je pod rimskom vladavinom procvjeta, a u to vrijeme su osnovani gradovi Pollentia ([[Alcudia]]) i Palmaria ([[Palma de Mallorca]]). Na otoku je razvijana maslinarstvo i [[vinogradarstvo]], a proizvdilaproizvodila se i [[sol]]. MallorcanskiMajorkanski vojnici su bili cijenjeni u rimskim legijama zbog svoje vojne vještine.
 
Vandali su opustošili otok [[426]]., a pripojili su ga svome carstvu [[465]]. godine Godine 534. Mallorcu je osvojio [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizant]] i upravljao njome kao dijelom provincije Sardinije. Pod bizantskom vlašću je podignut veći broj crkava. Ali od 707. otok su neprestano napadali [[Saraceni]] iz Sjeverne Afrike.
 
[[Kordopski Emirat]] je [[902]]. zauzeo Mallorcu, donijevši novo razdoblje [[prosperitet]]a otoku, kad je kao [[Kordopski Kalifat|Kalifat]] bio na vrhuncu, [[Mauri]] su unaprijedili poljoprivredu navodnjavanjem, a razvili su i lokalne zanate. Kad se [[Kordopski Kalifat]] [[1015]]. raspao, započela je era opadanja. Mallorca je došla pod upravu vladara <!-- taife -->Denija, a u periodu [[1087]]. - [[1114]]. egzistirala je kao nezavisna [[taifa]]. Međutim, jedna ekspedicija iz Pise i Katalonije je 1114. osvojila otok i držala [[Palma de Mallorca|PalmuPalma de Mallorcu]] pod opsadom 8 mjeseci. Kad je grad pao, osvajači su se povukli, a zamijenili su ih [[Almoravidi]] iz [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]], koji su vladali do [[1203]]. godine. Almoravide je istjerala dinastija [[Almohadi|Almohada]] koji su vladali do [[1229]]. Iskoristivši konfuziju i nerede, [[kralj]] [[Jaime I od Aragona]] je izvršio invaziju sa 15.000 vojnika i 1.500 [[konj]]a, i [[aneksija|anektirao]] otok [[Kruna Aragona|Aragonskoj kruni]] nakon tromjesečne vojne kampanje.
Nakon [[smrt]]i [[Jaime I od Aragona|Jaimea I]] [[1276]]. na bazi njegovog [[testament]]a [[sin]]ovi su podijelili kraljevstvo. [[Jaime II od Mallorce|Jaime II]] postao je [[kralj]] nove [[Kraljevstvo Mallorce|Kraljevine Mallorce]], a [[Pedro III od Aragona|Pedro III]] [[Kruna Aragona|Krune Aragona]]. [[Pedro IV od Aragona]] je [[1344]]. zauzeo [[otok]] i [[Baleari|Baleare]] i i ponovno ih [[aneksija|anektirao]] u [[Kruna Aragona|Krunu Aragona]].
[[Kruna Aragona]] se [[1479]]. se [[brak]]om između [[Ferdinand II. Aragonski|Fernanda Aragonskog]] i [[Izabela I. Kastiljska|Izabele od Kastilje]] ujedninila sa [[Kruna Kastilje|Krunom Kastilje]]. Početkom [[18. vijek]]a završen je [[Rat za španjolsko naslijeđe]] ujedinjenjem španjolske monarhije. Nakon tog je [[1716]]. [[dekret]]om iz Nueva Plante, Mallorca je postala dio španjolske provincije Baleari, koja odgovara današnjoj [[Španske autonomne pokrajine|Autonomnoj pokrajini]] [[Baleari]].
 
=== [[Palma de Mallorca|Palmu]] ===
 
Glavni grad Mallorce, - [[Palma de Mallorca|Palmu]], osnovan je kao [[rimsko Carstvo|rimski]] logor nazvan Palamarija na ostacima talajotskog naselja. U burnoj povijsetihistoriji grad su nekoliko puta pustošili [[Vandali]] u vrijeme padaraspada Rimskog carstva. Kasnije ga osvaja Bizant, koloniziraju Mauri (koji su ga nazvali ''Medina Mayurqa''), a konačnomeđu gaposljednjim osvajačima bio je ustanovio[[Kruna JakovAragona|aragonski]] [[kralj]] [[Jaime I. od Aragona|Jaime I - Osvajač]]. Godine
Od [[1983]]. Palma je postala glavni grad [[Španske autonomne pokrajine|AutonomnojAutonomne pokrajinipokrajine]] [[Baleari]].
 
=== 20. vijek i danas ===
 
Od polovice [[20. vijek]]a usponrast masovnog turizma radikalno je promijenio fizionomiju i grada i otoka, pretvorivši ga u privlačno [[turistička destinacija|destinaciju]] za strane turiste i za radnike iz kontinentalne Španjolske. To je doprinijelo velikim promjenama u tradiciji, sociolingvističkoj mapi, urbanizaciji i kupovnoj moći. Zahvaljujući turizmu [[Palma de Mallorca]] je značajno napredovala. Godine [[1960|1960.]] Mallorca je imala 500.000 [[turizam|turista]], dok je 1997. imala 6.739.700. Godine [[2001|2001.]], više od 19.200.000 putnika prošlo je kroz [[aerodrom]] Son Sant Joan u Palmi, uz dodatnih 1,5 milijuna koji su došli [[brod]]ovima.
 
U [[21. vijek]]u, plan urbanog razvoja, tzv. Pla Mirall ("Plan ogledalo"), privukao je veliki broj radnika imigranata izvan [[Evropska unija|Evropske unije]], naročito iz Afrike i Južne Amerike.
Lokalne novine Diario de Mallorca objavile su [[14. 11.|14. novembra]] 2005. tvrdnje da je [[CIA]] koristila [[aerodrom]] na otoku za program tajnog transporta osumnjičenih za [[terorizam]].
 
== Geografija ==
Linija 90 ⟶ 91:
* [[Montuïri]]
* [[Muro (Mallorca)|Muro]]
* [[Palma (de Mallorca)|Palma]]
* [[Petra (Mallorca)|Petra]]
* [[sa Pobla]]