Mallorca – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
m ma ...
Red 22:
Mallorca je bila nastanjena od prapovijesnih vremena. Otkriveni su grobovi i tragovi naselja iz [[paleolit]]skog doba (6000. – 4000. pr. Kr.). Rimljani su je osvojili 123. godine pr. Kr. pod vodstvom Kvinta Cecilija Metela. Otok je pod rimskom vladavinom procvjeta, a u to vrijeme su osnovani gradovi Pollentia ([[Alcudia]]) i Palmaria ([[Palma de Mallorca]]). Na otoku je razvijana maslinarstvo i vinogradarstvo, a proizvdila se i sol. Mallorcanski vojnici su bili cijenjeni u rimskim legijama zbog svoje vojne vještine.
 
Vandali su opustošili otok [[426]]., a pripojili su ga svome carstvu [[465]]. godine Godine 534. Mallorcu je osvojio [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizant]] i upravljao njome kao dijelom provincije Sardinije. Pod bizantskom vlašću je podignut veći broj crkava. Ali od 707. otok su neprestano napadali [[Saraceni]] iz Sjeverne Afrike.
 
Kalifat[[Kordopski CordobaEmirat]] je [[902]]. godine osvajazauzeo Mallorcu, donijevši novo razdoblje prosperiteta[[prosperitet]]a otoku., Kadkad je kalifatkao [[Kordopski Kalifat|Kalifat]] bio na vrhuncu, [[Mauri]] su unaprijedili poljoprivredu navodnjavanjem, a razvili su i lokalne zanate. PoštoKad se kalifat[[Kordopski Kalifat]] [[1015]]. raspao, započela je era opadanja. Mallorca je došla pod upravu vladara <!-- taife -->Denija, a odu periodu [[1087]]. do- [[1114]]. bilaegzistirala je neovisnakao nezavisna [[taifa]]. Međutim, jedna ekspedicija iz Pise i Katalonije je 1114. osvojila otok i držala [[Palma de Mallorca|Palmu]] pod opsadom 8 mjeseci. Kad je grad pao, osvajači su se povukli, a zamijenili su ih [[Almoravidi]] iz [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]], koji su vladali do [[1203]]. godine. Almoravide je istjerala dinastija [[Almohadi|Almohada]] koji su vladali do [[1229]]. Iskoristivši konfuziju i nerede, [[kralj]] [[Jaime I od Aragona]] je izvršio invaziju sa 15.000 vojnika i 1.500 konja[[konj]]a, i pripojio[[aneksija|anektirao]] otok [[Kruna Aragona|Aragonskoj kruni]] poslijenakon tromjesečnogtromjesečne vojnogvojne pohodakampanje.
PoslijeNakon smrti[[smrt]]i [[Jaime I od Aragona|Jaimea I]] [[1276]]. njegovina bazi njegovog [[testament]]a [[sin]]ovi su podijelili kraljevstvo. [[Jaime II. od Mallorce|Jaime II]] postao je [[kralj]] nove [[Kraljevstvo Mallorce|Kraljevine Mallorce.]], Godinea [[1344Pedro III od Aragona|Pedro III]]. kralj[[Kruna Aragona|Krune Aragona]]. [[Pedro IV. Aragonskood osvojioAragona]] je i[[1344]]. vratiozauzeo [[otok]] krunii [[Baleari|Baleare]] i i ponovno ih [[aneksija|anektirao]] u [[Kruna Aragona|Krunu Aragona]].
Od[[Kruna Aragona]] se [[1479]]. aragonska kruna se brakom[[brak]]om između [[Ferdinand II. Aragonski|Fernanda Aragonskog]] i [[Izabela I. Kastiljska|Izabele od Kastilje]] ujedninila sa [[Krunom Kastilje]]. U ranomPočetkom [[18. stoljeću,vijek]]a završen je [[Rat za španjolsko naslijeđe]] okončan je ujedinjenjem španjolske monarhije. GodineNakon tog je [[1716]]. Dekretom[[dekret]]om iz Nueva Plante, Mallorca je postala dio španjolske provincije Baleari, koja odgovara današnjimdanašnjoj Balearskim[[Španske otocimaautonomne pokrajine|Autonomnoj pokrajini]] [[Baleari]].
 
=== [[Palma de Mallorca|Palmu]] ===
 
Glavni grad Mallorce, [[Palma de Mallorca|Palmu]], osnovan je kao [[rimsko Carstvo|rimski]] logor nazvan Palamarija na ostacima talajotskog naselja. U burnoj povijseti grad su nekoliko puta pustošili [[Vandali]] u vrijeme pada Rimskog carstva. Kasnije ga osvaja Bizant, koloniziraju Mauri (koji su ga nazvali Medina Mayurqa), a konačno ga je ustanovio Jakov I. Osvajač. Godine 1983. Palma je postala glavni grad [[Španske autonomne pokrajine|Autonomnoj pokrajini]] [[Baleari|Balearski otoci]].
 
=== 20. stoljećevijek i danas ===
 
Od ppolovicepolovice [[20. vijek]]a uspon masovnog turizma radikalno je promijenio fizionomiju i grada i otoka, pretvorivši ga u privlačno središte[[turistička destinacija|destinaciju]] za strane turiste i za radnike iz kontinentalne Španjolske. To je doprinijelo velikim promjenama u tradiciji, sociolingvističkoj mapi, urbanizaciji i kupovnoj moći. Zahvaljujući turizmu Palma je značajno napredovala. Godine [[1960|1960.]] Mallorca je imala 500.000 posjetitelja[[turizam|turista]], dok je 1997. imala 6.739.700. Godine [[2001|2001.]], više od 19.200.000 putnika prošlo je kroz zračnu luku[[aerodrom]] Son Sant Joan u Palmi, uz dodatnih 1,5 milijuna koji su došli morem[[brod]]ovima.
 
U [[21. vijek]]u, plan urbanog razvoja, tzv. Pla Mirall ("Plan ogledalo"), privukao je veliki broj radnika imigranata izvan [[Evropska unija|Evropske unije]], naročito iz Afrike i Južne Amerike.