1808 – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→‎Događaji: dop. iz rastko.rs
→‎Događaji: čišćenje
Red 10:
== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - U SAD stupio na snagu Zakon o zabrani uvoza [[Robovlasništvo u SAD|robova]] - ostaje domaća trgovina, kao i krijumčarenje.
* 1. 1. - [[Sierra Leone]] postaje britanska krunska kolonija.
* [[6. 1.]] - Prema [[Jacques Lauriston|Lauristonovom]] dekretu iz prosinca, po kome je zabranjeno isticanje [[Zastava Dubrovačke Republike|zastave sv. Vlaha]], na Orlandovom stupu u Dubrovniku istaknuta [[Kraljevina Italija (Napoleonova)|talijanska]] zastava<ref name="ĆosićSlomDR">Stjepan Ćosić. [http://www.matica.hr/kolo/310/slom-dubrovacke-republike-prema-iskustvima-suvremenika-20577/ Slom Dubrovačke Republike prema iskustvima suvremenika]. matica.hr</ref>.
* [[8. 1.]] - Austrijski car ustanovio [[Leopoldov orden (Austrija)|Leopoldov orden]].
[[Datoteka:Dubrovnik grb varijanta.png|mini|left|100px|† [[Dubrovačka Republika]]]]
* [[21. 1.]] - [[Francusko carstvo]]: pozvano je 80.000 regruta iz klase 1809; gradovi [[Kehl]], Casselnasuprot Strazbura, [[Kassel]] (? ali to je glavni grad Kraljevine Vestfalije ?), [[Wesel]], andna Flushingušću [[Lippe (Vlissingenrijeka)|Lippe]] suu Rajnu, i [[Vlissingen]], luka na ušću [[Scheldt]]a, priključeni su carstvu.<ref name="Thiers1847">{{cite book|author=Marie Joseph L. Adolphe Thiers|title=History of the consulate and the empire of France under Napoleon, tr. by D.F. Campbell|url=https://books.google.com/books?id=cu8O2pgvCvYC&pg=RA2-PA216|year=1847|pages=216–}}</ref>
* [[22. 1.]] - [[Karađorđe]] traži od nadvojvode [[Karl von Österreich-Teschen|Karla]] da mu se dozvoli tajni izvoz oružja - Karlo daje sledećeg meseca uputstva o tome petrovaradinskogpetrovaradinskom generalageneralu Simbšena[[Joseph Anton von Simbschen|Simbšenu]], s tim da Austrija posedne Beograd. Srbi su u ovom trenutku spremni na status Vojne granice<ref name="CorRusko-Srpski">Ćorović. [https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/7_5_l.html Istorija srpskog naroda - Rusko-srpski savez]. rastko.rs</ref>
* 22. 1. - Flota[[Prenos portugalskog dvora u Brazil]]: flota sa portugalskom kraljevskom porodicom stigla u Zaliv Svih svetih u Brazilu, sutradan se iskrcavaju u [[Salvador, Brazil|Salvador]].
* [[26. 1.]] - Tzv. [[Rumova pobuna]]: oficiri zbacili [[William Bligh|Williama Bligha]], guvernera britanske kolonije [[Novi Južni Wales]].
* [[28. 1.]] - Regent [[João VI|João]] izdaje dekret o otvaranju brazilskih luka prijateljskim nacijama.
* [[31. 1.]] - Maršal [[Auguste Marmont]] dekretom raspustio dubrovački Senat i Vladu - kraj [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]. Dubrovnik i [[Boka kotorska|Boka]] nisu priključene Dalmaciji (guv. [[Vincenzo Dandolo|Dandolo]]), već imaju zasebnog guvernera, Domenica Garagnina (četiri okružja ili delegata, Cavtat, Ston, Lopud i Kotor te dva kotara ili vicedelegata, Herceg Novi i Budva, koji su krajem godine priključeni Kotoru)<ref>french-rule-in-croatia--1806-1813, 237</ref>.
 
=== Februar/Veljača ===
[[Datoteka:A Chegada da Família de dom João VI ao Brasil.jpg|mini|200px|[[Prenos portugalskog dvora u Brazil]]]]
* [[2. 2.]] - Francuska invazija [[Papinska Država|Papinske Države]], jer se papa [[Pio VII.]] nije želio priključiti [[Kontinentalna blokada|Kontinentalnoj blokadi]]. Gen. [[Sextius Alexandre François de Miollis|de Miollis]] sutradan okupirao Rim.
* [[6. 2.]] - Američki kitolovac ''Topaz'' naišao na [[Pitcairn]]: jedini preživeli pobunjenik sa ''[[Pobuna na Bountyju|Bounty]]''-ja je John Adams.
* [[11. 2.]] - Jesse Fell u Pensilvaniji dokazao da se [[antracit]] može koristiti za zagrevanje kuće. Sledećeg- sledećeg proleća počinje komercijalnokomercijalna rudarstvoeksploatacija u SAD.
* februar - Francuske trupe ulaze u Španiju.
* februar - Proglašen zakonski članak IV:1807 po kome [[Rijeka]] pripada Ugarskoj kraljevini, ali Hrvatski sabor daje zasebni zaključak o tome da Rijeka pripada Hrvatskoj (potvrđeno u kolovozu).<ref>Šišić, 406</ref>
* februar - U Austriji zabranjeno štampanje tekstova o srpskom ustanku, ako ih ne dozvole carske vlasti.<ref>[https://www.rastko.rs/rastko-hu/istorija/matica_srpska/istorijams.html Историја Матице српске I део : 1826-1864, Нови Сад, Матица српска, 1986, стр. 108-138.]. rastko.rs</ref>
* [[18. 2.]] - Napoleon odobrava Marmontovo ukinuće Dubrovačke Republike<ref name="ĆosićSlomDR"></ref>.
Linija 33 ⟶ 34:
 
=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:The Finnish war map2.svg|mini|180px|[[Finski rat]]]]
* [[1. 3.]] - Napoleonovim dekretom ustanovljeno [[francusko carsko plemstvo|carsko plemstvo]]: ranijim kneževima i vojvodama dodati grofovi, baroni i vitezovi.
* mart - Papine provincije Ancona, Macerata, Pesaro, Urbino, Fermo su priključene Napoleonovom Italijanskom kraljevstvu.
Linija 47 ⟶ 49:
=== April/Travanj ===
* [[4. 4.]] - Sastanak Karađorđa i gen. Simbšena pod Beogradom<ref name="CorRusko-Srpski"></ref>.
* [[6. 4.]] - Nemački doseljenik u SAD [[John Jacob Astor]] osnovao ''[[American Fur Company]]''.
* april - Objavljena "Obraćanja nemačkoj naciji" filozofa [[Johann Gottlieb Fichte|J. G. Fichtea]] - zalaže se za nacionalizam u kulturnom smislu.
* [[30. 4.]] - [[Bayonnske abdikacije]]: bivši i sadašnji španski kralj, Karlos i Ferdinand, dolaze na posrednički razgovor sa Napoleonom, ali ovaj proglašava zbacivanje Burbona u Španiji i postavljanje svog brata [[Joseph Bonaparte|Josepha]], sada kralja Napulja, na presto Španije.
Linija 58 ⟶ 60:
* [[2. 5.]] - [[Madridski ustanak]] (''Dos de Mayo''): narod pokušava sprečiti deportaciju ostatka kraljevske porodice u Francusku, dolazi do pucnjave na narod i pobune. Početak [[Španski rat za nezavisnost|Španskog rata za nezavisnost]] (ili Peninsularni rat).
* [[3. 5.]] - U Madridu su streljane stotine uhvaćenih sa oružjem, što Goya beleži na poznatoj slici.
* [[4. 5.]] - Gen. [[Joseph Anton von Simbschen|Simbšen]] šalje Karađorđu poziv na razgovore u Petrovaradin - ruski izaslanik [[Konstantin Rodofinikin|Rodofinikin]] šalje ovo pismo ruskimsvojoj vlastimavladi, kojekoja traže objašnjenje od Austrijanaca<ref name="CorRusko-Srpski"></ref>.
* [[6. 5.]] - Švedska tvrđava Sveaborg se predala Rusima, sa velikom količinom materijala.
* [[11. 5.]] - Proširenje Kraljevine Italije u bivšim papinim posedima (Ankona itd.).
* [[16. 5.]] - Bitka kod Alvøena: dansko-norveška pomorska pobeda nad Britancima.
* [[25. 5.]] - Kraljevina Etrurija (ranije Veliko Vojvodstvo Toskana) anektiranopriključeno Francuskoj: departmaniu vidu departmana Arno, Méditerranée i Ombrone. Formalno je priključeno i [[Vojvodstvo Parma]], u viduobliku departmana Taro.
* [[30. 5.]] - Karađorđe odbija susret sa nadvojvodom Karlom u Zemunu, kao i pregovore o predaji Beograda i primanju austrijskog protektorata - slede vojne demonstracije s obe strane, Srbi kažu da rešenje očekuju samo od Rusije i Francuske<ref name="CorRusko-Srpski"></ref>.
* maj-jun - Borbe kod [[Soko Grad (drinski)|Sokola]], razbijena jedna bosanska vojska koja je pokušala deblokirati grad.<ref>[https://www.rastko.rs/svecovek/ustrojstvo/manastiri/soko/svasic-soko/treci_deo.html Трећи део Сокол]. rastko.rs</ref><ref>Aleksandar Đurđev. [https://www.rastko.rs/svecovek/ustrojstvo/namesnistva/radjevina/adjurdjev-bela_crkva.html#_Toc520201785 Бела Црква]. rastko.rs</ref>
 
=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[6. 6.]] - [[Joseph Bonaparte]] proglašen za kralja Španije, kao José I (do 1813).
* 6. i 14. 6. - Bitka kod El Bruca blizu Barcelone je pobjeda ustanika.
* [[9. 6.]] - Carskim patentom u Austriji osnovan ''Landwehr'' ([[domobranstvo]]), kao dopuna armiji (ukinut 1859, pa obnovljen 1869, nakon [[Austro-ugarska nagodba|Nagodbe]]).
* 13. 6. - [[Kruščička buna]]: oglašena buna protiv spahija u selu [[Kruščica (Bela Crkva)|Kruščica]] kod Bele Crkve, s pozivanjem na pomoć iz Srbije - raspala se istog dana.
* 15. 6. - 13. 8. - Prva Opsada Saragose - francuski neuspeh.
* [[28. 6.]] (ili 1. 3.) - [[Auguste Marmont]] proizveden u vojvodu od Raguze.
 
=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Orange-Capitulation at Bailen.jpg|mini|200px|[[Bitka kod Bailéna|Predaja kod Bailéna]]]]
* ca.12 13- 14. 7. - Velika vrućina u Engleskoj, zabeleženi su smrtni slučajevi ljudi i životinja.
* [[22. 7.]] - [[Bitka kod Bailéna]] u Andaluziji: francuska vojska gen. [[Pierre Dupont de l'Étang|Duponta]] je poražena, predaje se 17.600 vojnika, uz 2.200 mrtvih i 400 ranjenih - slomljen je mit o nepobedivosti Napoleonove armije. Francuzi se nakon ovoga povlače preko Ebra.
[[Datoteka:Sultan Mahmud II of the Ottoman Empire.jpg|mini|150px|[[Mahmud II]]]]
* [[22. 7.]] - Osmanski prevrati 1807-08: pošto se [[Alemdar Mustafa-paša]] približava Stambolu, sultan [[Mustafa IV]] naređuje ubistvo bivšeg sultana [[Selim III|Selima III]] i svog brata Mahmuda - ali [[Mahmud II]] je izmakao ubicama, tako da ga Mustafa-paša proglašava za sultana (do 1839), a on sam je veliki vezir (do novembra).
* ca. 24. 7. - [[Richard Trevithick]] pokazuje u "Parnom cirkusu" lokomotivu ''[[Catch Me Who Can]]''.
Linija 91 ⟶ 94:
* 8. 8 - Osvećenje mesta [[Hram Svete Petke na Dobroj vodi u Vukovaru|hrama Svete Petke na Dobroj vodi u Vukovaru]] (crkva izgrađena 1811).
* [[16. 8.]] - Francuzi prekidaju nakon tri sedmice Drugu opsadu Girone.
* [[17. 8.]] - [[Bitka kod Roliçe]] u Portugalu je prva [[Arthur Wellesley, 1. vojvoda od Wellingtona|Wellesleyjeva]] i britanska bitka u [[Španski rat za nezavisnost|Peninsularnom ratu]] i uspeh.
* [[19. 8.]] - Car/kralj Franjo potvrđuje zakonski članak hrvatskog sabora o Rijeci - grad šalje zastupnike i na ugarski i na hrvatski sabor, jer se istovremeno smatra dijelom obiju zemalja (do 1848, s izuzetkom 1809-22).
* [[21. 8.]] - [[Bitka kod Vimeira]]: Wellesley odlučujuće porazio [[Jean-Andoche Junot|Junotove]] snage u Portugalu.
* [[29. 8.]] - Veliki vezir pokušava obnoviti vojsku [[Nizam-I Cedid]] pod imenom Sekban-ı Cedid.
* [[30. 8.]] - Kontroverzna Konvencija iz Sintre: francuske snage će biti evakuisane britanskim brodovima iz Portugala.
* [[31. 8.]] - [[Dmitrij Senjavin|Senjavinova]] ruska flota napušta lisabonsku luku nakon deset meseci blokade - biće u Portsmouthu do avgusta 1809.
Linija 100 ⟶ 103:
=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:2 Izgled iz 1928.png|mini|200px|Zgrada [[Velika škola Ivana Jugovića|Velike škole]] u Beogradu]]
* [[12. 9.]] (31. 8. po j.k.) - Otvorena [[Velika škola Ivana Jugovića|Velika škola]] u Beogradu, nastava kreće sledećeg dana. [[Dositej Obradović|Dositej]] drži svečani govor "O dužnom počitaniju k naukam", među prisutnima je i mladi [[Vuk Karadžić]]<ref>Milorad Pavić. [http://www.rastko.rs/knjizevnost/pavic/predromantizam/mpavic-predromantizam-3.html#_Toc515794367 Био-библиографски прилози о важнијим писцима]. rastko.rs</ref>.
* [[14. 9.]] - [[Bitka kod Oravaisa]] je odlučujuća ruska pobeda u Finskoj.
* [[15. 9.]] - Prošpanska stranka u Meksiku uhapsila prokriolskog vicekralja [[José de Iturrigaray|Iturrigaraya]] - kreoli su već traže narodni suverenitet i nezavisnost.
Linija 110 ⟶ 113:
 
=== Oktobar/Listopad ===
* [[4. 10.]] - Britanski brod ''HMS Phaeton'' upao u japansku luku [[Nagasaki]], ne bi li presreo holandske brodove.
* [[6. 10.]] - Engleski kitolovci utvrdili položaj [[Otok Bouvet|otoka Bouvet]] u južnom Atlantiku.
* [[12. 10.]] - Marmon dozvoljava gradnju pozorišta u [[Kotor]]u - najstarije pozorište u Crnoj Gori.
* [[13. 10.]] - U selu Golubinju, između Poreča i Tekije, sastali se beogradski mitropolit Leontije i vidinski Dionisije<ref>Ranko Jakovljević. [http://www.rastko.rs/istorija/delo/12476 Српско-турски преговори о миру 1808.] rastko.rs</ref>, neuspeli pokušaj nagodbe Srba i Osmanlija<ref name="CorRusko-Srpski"></ref>.
* 4 - [[17. 10.]] - Francuski general [[Jean Maximilien Lamarque]] zauzima napuljsko ostrvo [[Kapri]], kojeg je držao britanski general [[Hudson Lowe]].
* [[14. 10.]] - Otvoren Salon u Parizu, izložena [[Jacques-Louis David|Davidova]] slika "[[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]]", kao i [[Antoine-Jean Gros|Grosova]] "Napoleon na bojištu Eylau" (''Sacre et Massacre...'', "posvećenje i masakr"). Grosova slika se smatra međašem na prelazu sa [[Neoklasicizam|neoklasicizma]] na [[romantizam]].
* [[31. 10.]] - Bitka kod Pancorba: francuski maršal [[François Joseph Lefebvre|Lefebvre]] porazio Špance u Baskiji.
 
Linija 127 ⟶ 130:
* [[23. 11.]] - Bitka kod Tudele: francuski maršal Jean Lannes porazio Špance u Navari.
* [[24. 11.]] - U Pruskoj je Generalni direktorijum zamenjen Državnim ministerijumom sa pet resora. Međutim, kralj istog dana mora smeniti reformatora [[Heinrich Friedrich Karl vom und zum Stein|Steina]] zbog njegovih antifrancuskih gledišta.
* [[30. 11.]] - [[Bitka u Somosierri]]: Napoleon se probio kroz planinski prolaz, severno od Madrida, istakla se poljska konjica.
 
=== Decembar/Prosinac ===
* novembar-decembar? - U tropima, moguće u zapadnom Pacifiku, se izgleda dogodila kolosalnaKolosalna erupcija ([[Indeks vulkanske eksplozivnosti|VEI]] 6), kojaverovatno jeu zapadnom tropskom Pacifiku, izazvalaizaziva globalno zahlađenje.
* [[2. 12.]] - Napoleon izdaje Chamartínske dekrete: ukida feudalizam i inkviziciju, sekularizuje manastirsku imovinu u Španiji.
* [[4. 12.]] - Napoleon ulazi u Madrid.
* [[7. 12.]] - Završeni izbori za predsednika SAD, izabran je [[Demokratsko-republikanska stranka (SAD)|demokratski republikanac]] i državni sekretar [[James Madison]], pobedivši [[Federalistička stranka (SAD)|federalistu]] [[Charles Cotesworth Pinckney|C. C. Pinckneyja]].
Linija 145 ⟶ 148:
* Raška i Prizrenska eparhija spojene u [[Eparhija raško-prizrenska|Raško-prizrensku]].
* Prva visoka peć u Hrvatskoj, u Bešlincu na Banovini.
* [[Franjo MariaMarija Appendini]]: ''Grammatica della lingua illirica''.
* [[Amédée Chaumette des Fossés]] putovao po Bosni 1807-08, knjiga objavljena 1822.
* Britanci osnovali [[Zapadnoafrička eskadra|Zapadnoafričku eskadru]] za provođenje zabrane trgovine robljem, kroz Blokadu Afrike (do 1870).