Bilinopoljski sabor – razlika između verzija

Latinski izvornik bilježi da se 8. aprila [./https://bs.wikipedia.org/wiki/1203 1203]. tik do rijeke Bosne, zbio događaj u mjestu koje se zove ''Bolino Poili''.<ref>CD, III., p. 24.-25.; MANDIĆ, 1962.: 454.; ŠANJEK, 1975.: fotokopija iza str. 80.; ISTI, 2003.a: 82.</ref> Na izvorniku nije zabilježeno polje nego poili odnosno poilo.{{sfn|Škegro|2005|p=361}} Po tome, zbor se desio ''“kraj rijeke i da se taj samostan nalazi pokraj grada Bosne”''. Mjesto zvano Bosna se spominje u više srednjovjekovnih izvora.{{sfn|Runje|2001|p=18}} Sintagma apud Bosnam iz izvornika se odnosi na grad Bosnu, koji se nalazio uz rijeku Bosnu, a postoji 17 srednjovjekovnih vrela u kojima se grad Bosna spominje.{{sfn|Brković|2001|p=488.-492.}} Jedan od najboljih poznavatelja topografije srednjovjekovne Bosne i Huma [./https://bs.wikipedia.org/wiki/Pavao_An%C4%91eli%C4%87 Pavao Anđelić] Bosnu je definirao naseljem tipa teritorijalne općine. Sličnog je mišljenja bio i [./https://bs.wikipedia.org/wiki/Marko_Vego Vego], prema kojem je naselje Bosna obuhvaćalo današnje [./https://bs.wikipedia.org/wiki/Visoko Visoko], [./https://bs.wikipedia.org/wiki/Mo%C5%A1tre_(srednji_vijek) Moštre], [./https://bs.wikipedia.org/wiki/Biskupi%C4%87i_(srednji_vijek) Biskupiće] i [./https://bs.wikipedia.org/wiki/Mile_(Visoko) Mile].{{sfn|Škegro|2005|p=363}}

Kao što je poznato, [./https://bs.wikipedia.org/wiki/Bosanska_banovina bosanski ban] kao i crkveni prvaci u to su vrijeme bili na području [./https://bs.wikipedia.org/wiki/Visoko Visokog].<ref>MANDIĆ, 1962.: pass.; ŠANJEK, 1975.: pass.; ISTI, 1976.: pass.; PETROVIĆ, 1999.: pass.; ANĐELIĆ, 1984.: pass.; BRKOVIĆ, 2002., pass.: ISTI, 2003.: 57.</ref> U to vrijeme na zeničkom području nije bilo značajnog naselja.<ref>HADŽIJAHIĆ, 1973.: 427.-438.</ref> Normalno je da se ovako važna i svečana zborovanja održavaju u sjedištima vladara i crkvenih institucija, a to je u ovom slučaju [./https://bs.wikipedia.org/wiki/Visoko_u_srednjem_vijeku Visočko polje]: u Moštrima su poznate hiže starješina bosanske crkve, kao i vladarski dvor, a u blizini je i selo Biskupići. Ime Bosna, pod kojim se razumijeva uža okolina današnjeg Visokog, i kasnije se javlja kao mjesto javnih zborovanja i mjesto izdavanja svečanih isprava.{{sfn|Škegro|2005|p=363}}

* [[Crkva bosanska|Bosanska crkva]]<br />

* {{citation|url=|title=Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet.|last=Brković|first=Milko|date=|year=2002|website=|publisher=“Crkva na kamenu”, Mostar|language=|isbn=|accessdate=}}<br />