Šar-planina – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene oznake: vizualno uređivanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
m Vraćene izmjene Universarius (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika 87.116.176.2 oznaka: vraćanje |
||
Red 4:
| opis fotografije =Pogled na zimski centar Popova Šapka
| nadmorska visina =2,747
| mesto =[[Kosovo]], [[Srbija]], [[Makedonija]], [[Albanija]]
| venac =Šarsko-Pindsko gorje
| uspon =
Red 18:
| izgovor =
}}
'''Šar Planina''' ([[makedonski]]: ''Шар Планина'', [[albanski]]: ''Malet e Sharrit'') je planina (i masiv) koja se prostire u južnom
== Geografske karakteristike ==
[[Datoteka:Bogovinje Lake 02.jpg|thumb||right|280px|Bogovinsko jezero]]
Šar planinu karakterizira njeno prostrano bilo, čija dužina po horizontalnoj projekciji iznosi 80 do 85 km, a širina od 10 do 20 kilometara, na njemu se nalaze i dvije visoravni Vraca i Rudoka. Bilo se proteže od [[Uroševac|Uroševca]] preko [[Kačanička klisura|Kačaničke klisure]] na sjeveroistoku (Kosovo), sa vrhom Ljuboten, pa sve do gornjeg toka rijeka [[Radika|Radike]] i Vrutoka na jugu u Makedoniji. Istočna granica planine su [[Kačanička klisura]] i [[Pološka kotlina]].
Šar Planina proteže se na površini od 1600 km., od toga 56,25% te površine leži u [[Makedonija|Republici Makedoniji]], 43.12% na [[Kosovo|Kosovu]] i 0,63% u [[Albanija|Albaniji]].<ref>''Rista Nikolić: "Glacijacija Šar Planine i Koraba“, Beograd, 1912 godina''.</ref>
Planina se [[Ortografska projekcija (kartografija)|orografski]] pruža u dva pravca, dio bila od vrha Ljuboten do vrha Karanikola pruža se pravcem sjeveveroistok - jugozapad, dok drugi dio, od Karanikole do gornjeg toka [[Radika|Radike]] i Vrutoka ide pravcem sjever - jug. Ovaj drugi dio masiva koji leži u Makedoniji znatno je razvedeniji, pa njegovi pojedini djelovi stvaraju utisak zasebnih cjelina - poput središnjeg dijela sa najvišim Titovim vrhom (Titov vrv), zbog toga nose lokalne nazive: Brodska planina, Rudoka, Vraca, Planina Radika itd. Šar planina se na jugozapadu nadovezuje na planinu [[Korab]] (2764 m), na tom dijelu planinsko bilo prelazi u [[Albanija|Albaniju]].
Šar Planina je nastala za [[tercijar]]a, - [[alpska orogeneza|alpskim nabiranjem]] i pleistocenskom [[glacijacija|glacijacijom]].
Ispod samog bila Šar planine leže brojni [[Cirk|cirkovi]], u kojima su se smjestila brojna lijepa [[glacijacija|glacijalna]] jezera, zvana ''Gorske oči'', ispod zone cirkova formirale su se duboko usečene [[Glaciologija|glacijalne]] valovske doline, koja su najčešće izvorišta brojnih vodoka.
Najviši vrhovi Šar Planine su većim dijelom godine pokriveni snijegom i ledom, tako da planina ima 39 jezera, 100 većih izvora i 25 većih rijeka.
Najveća jezera su; Bogovinsko, Crno, Belo, Golem Gjol, Mal Gjol, Krivošinsko, Golemo Dedelbeško, Malo Dedelbeško, Gorno Dobroško i Dolno Dobroško.
Najviši vrhovi Šar Planine su:
* [[Titov Vrv]] (2,747 m), najviši vrh
* Bakerdan (2,704 m)
* [[Mal Turčin]] (2,702 m)
* Bristavec (2,675 m)
* [[Borislavec]] (266 m)
* Peskovi (2,651 m)
* [[Rudoka]] (2,610 m)
* Velika Vraca (2,582 m)
* [[Piribeg]] (2,524 m)
* [[Ljuboten]] (2,498 m)
* Mala Vraca (2,483 m)
* Karanikola (2,409 m)
[[Datoteka:MountShara.jpg|thumb|left|260px|Šar planina]]
== Privreda, turizam, flora i fauna, ljudi ==
Najpoznatiji i najstariji turistički centar na Šar Planini je [[Popova Šapka]] u Makedoniji, povezana žičarom sa obližnjim [[Tetovo]]m (8 km), - no ona danas više nije u funkciji zbog ozbiljnih oštećenja. To je skijalište na visini od 1700 m, sa 35 km staza, 2 dvosedežnice i 9 ski liftova kapaciteta do 8000 skijaša na sat, sa četiri hotela i više planinarskih domova i privatnih pansiona. Pored njega sa kosovske strane planine [[beograd]]ski Inex podigao je veliki ski centar [[Brezovica]] u općini [[Štrpce]]. To je skijalište sa 5 žičara i 5 ski lifta i 16 km staza (900-2,500 m) Dobro razvijeni zimski [[turizam]] na ovoj planini naglo je prekinut [[1998]]. godine kada je došlo do [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]].
Vegetacija na planini dijeli se u tri pojasa, do 1,000 - 1200 m rastu sve vrste usjeva i bjelogorične šume (hrast, bukva, kesten), iznad tog prostire se crnogorični šumski pojas do visine od oko 1, 700 m , iznad toga je pojas visokih pašnjaka, koji obuhvaćaju oko 550 km2. Šar Planina je najveća kompaktna površina u Europi pokrivena pašnjacima. Planina je puna stada ovaca koje od brojnih [[vuk]]ova i [[medvjed]]a čuvaju nadaleko poznati psi [[Šarplaninac|Šarplaninci]].
Od predatora na planini ima [[ris]]ova i [[Orao|orlova]]. Padine Šar Planine pune su brojnih sela, u kojima se većina ljudi bavi stočarstvom. Na sjevezapadnim padinama Šar Planine u predjelu zvanom [[Gora (region)|Gora]] žive [[Goranci]].
== Etimologija ==
Za [[Antika|antike]] planina je bila poznata pod imenima '''Scardus Oros''' ([[Herodot]]), '''Scordi montis''' i '''Scordus''' ([[Antički Rim|Rimljani]]), zato se smatra da je i današnje ime Šar Planina nastalo od tih starih imena.<ref>[http://www.freewebs.com/blockout2/prirodagore.html
PRIRODNE ODLIKE GORE] {{sr icon}}</ref>
== Veze ==
* [[Nacionalni park Šar-planina]]
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
* [http://makedonija.name/land/sar-planina-mountain Šar Planina]
* [http://www.polog.tk Dolina Polog]
[[Kategorija:Planine u Makedoniji]]
[[Kategorija:Planine na Kosovu]]
[[Kategorija:Planine u Albaniji]]
| |||