Razlike između izmjena na stranici "Bošnjaci"

Obrisan 151 bajt ,  prije 2 godine
nema sažetka uređivanja
{{otheruses}}
[[Datoteka:Sandzak ethnic map2011.png|thumb|300px|Bošnjaci u regiji Sandžak u Srbiji i Crnoj Gori 2011. godine]]
'''Bošnjaci''' su tračko-ilirski narod, nastanjen ponajviše u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], kao i [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Ima ih oko 3,5 milijuna, od toga oko 2,5 milijuna u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a velik broj Bošnjaka živi i u Turskoj, približno 1,35 miliona. Pripadaju kako evropskom, tako i islamskom civilizacijskom krugu, a potječu od drevnih stanovnika BosneBalkana (Iliri, Tračani, Feničani, Pelazgi, Kelti, Goti itd.) kao i susjednih država i područja koja su bila dulje vremena pod turskom upravom (Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Albanija, Bugarska, Rumunija, Grčka, Slovenija, Makedonija).
 
=== Nastanak i povijesne mijene bošnjačkoga imena ===
Izvorno ime «Bošnjanin» (u latinskim vrelima sing. «Bosnensis») prvotno označuje jedino pripadnika srednjovjekovne bosanske političke jedinice. U početcima osmanske vladavine «Bošnjak» (turcizirano povijesno «Bošnjanin»), dok se izraz «Bosnalu» odnosio na islamizirano domaće pučanstvo. Potom, za ustaljene turske vlasti, riječ «Bošnjak» označavala je svakoga pripadnika zemlje Bosne («Bošnjak-milleti»), pa i izraz «Bošnjak-kavmi» znači samo bošnjački narod-za što je prikladniji bio naziv «Bošnjak-taifesi», koji se sreće kao odrednica za stanovnika Bosne u narodnosnom ili «plemenskom» značenju. No, to je bila samo jedna od oznaka koju je vlast teokratske islamske imperije rabila u svojemu birokratskom aparatu-samomu je duhu osmanskoga carstva bila strana bilo kakva ideja o nacionalnome okupljanju ijednoga dijela prostranoga imperija, a kamoli i sama pomisao da bi muslimani i kršćani neke vojno-političke jedinice tvorili ikakvu nadkonfesionalnu zajednicu.
Već u razdoblju sustavne islamizacije od 15. do 18. stoljeća postoji prepoznatljiva diferencijacija u znaku trojnoga sastava na vjersko-narodnosnoj osnovi. Sami su pak narodi koji nastavaju BiH za sebe upotrebljavali različite nazive: od «Bošnjak» u cijelome spektru značenja, s težištem na teritorijalno-zemaljskoj oznaci, preko niza lokalnih i konfesionalnih imena, do modernih nacionalnih.
 
Za situaciju u BH je značajno da nema povijesnoga kontinuiteta po kojemu bi bilo koja nacija u sadašnjoj Bosni i Hercegovini ostala vjerna predosmanskomu kulturnocivilizacijskom nasljeđu i pri tome zadržala bosansku etničku samosvijest. Glavni baštinici predturske bosanske kulture i povijesnoga sjećanja, HrvatiBošnjaci Bosne ikatoličke Hercegovinevjere, sačuvali su, preko institucije franjevačke provincije Bosne Srebrene, predaju o starijoj prošlosti i tradiciji-no, samo kao jednu, subnacionalnu razinu pripadnosti podređenu općoj, hrvatskojbošnjačkoj nacionalnoj identifikaciji. Glede ostalih nacija koje žive u Bosni i Hercegovini: Bosanski Muslimani ili Bošnjacimuslimani svoj nacionalni postanak vežu za Osmansku vlast i odanost islamskomu kulturnocivilizacijskomu krugu, te je predturska baština (dobrim dijelom sačuvana u katoličkim crkvama i samostanima) za njih, i na emocionalnoj i na etničko-identifikacijskoj razini, nešto posve strano; SrbiBošnjaci pravoslavne vjere pak, iako autentični baštinici pravoslavnoga udjela u kulturi srednjovjekovne bosanske države, zbog pretežito katoličkoga karaktera te države i civilizacijske povezanosti iste s hrvatskimostalim bosanskim srednjovjekovnim prostorima od Slavonije do Dalmacije, također nisu zadržali sjećanje na staru državu u svojoj nacionalnoj tradiciji, niti smatraju da je bosansko ime dostatno da izrazi njihov nacionalni identitet.
 
=== Postanak bošnjačkoga naroda ===
Anonimni korisnik