Knjiga Postanka: Razlika između izmjena

Dodano 96 bajtova ,  prije 3 godine
m
Vraćene izmjene Vujicicdragan (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Addbot
m (Vraćene izmjene Vujicicdragan (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Addbot)
oznaka: vraćanje
 
{{Stari zavjet}}
 
'''Knjiga Postanka''' ([[hebrejski jezik|heb.]] '''בראשׁית''' ''Berešit''; [[grčki jezik|grč.]] Γένεσις; [[latinski jezik|lat.]] ''Genesis'') je prva je knjiga [[Stari zavjet|Staroga zavetazavjeta]] i [[Petoknjižje|Petoknjižja]], to jest [[židovstvo|židovske]] [[Tora|Tore]]. skraćenica[[Kratice biblijskih knjiga|Kratica]] za ovu knjigu: '''Post'''.
 
== Naziv ==
Naziv "Postanak" ili "POstanje" prevodi grčki i latinski ''Genesis'', a označavaoznačuje da se u ovoj knjizi govori o nastankupostanku svetasvijeta i čovekačovjeka, ite o praistorijiprapovijesti izraelskog naroda.
Hebrejski naziv ''Berešit'' znači »u početku«, a to je prva rečriječ hebrejskoga teksta ove knjige.
 
== Struktura ==
Knjiga Postanka bitno se delidijeli u dva deladijela različitog stepenaopsega.
 
Prvi deodio (Post 1-11) svojevrstan je uvod u istorijupovijest spasenja o kojoj će govoriti čitava [[Biblija]]. Govori o stvaranju svemira i čovekačovjeka, o prvom grehugrijehu i njegovim posledicamaposljedicama, kaote io sve viševećoj zlapokvarenosti kojekoja se širiloširila među ljudima.
 
Drugi deodio (Post 12-50) počinje s [[Abraham]]om, praocem izabranog naroda, ite nastavlja istorijupoviješću praotaca, [[Izak]]a i [[Jakov]]a i njegovih dvanaest sinova, začetnika dvanaest izraelskih plemena, da bi završio dugim izveštajemizvještajem mudrosti imudrosnih Karakteristikaznačajki o [[Josip (praotac)|Josipu]], sinu Jakovljevu.
 
== Književni sastav ==
Danas se naučniciznanstvenici slažu da je Knjiga Postanka složeni spis u koji je uključeno više različitih tradicija. krajemPotkraj 19. vekast., pod uticajemutjecajem Grafa i Wellhausena, razvila se teorija o četiri dokumenta koji su nastali u različito vremevrijeme i na različitim mestimamjestima. Najstariji od tih dokumenata bio bi tzv. ''Jahvistički dokument'' koji u izveštajuizvješću o stvaranju rabi BožjemBožje ime Jahve (Jehova) (heb. '''יהוה'''), a način njegovognjegova opisivanja je [[antropomorfan]]. Tome dokumentu pripada, na primerprimjerice, izveštajizvještaj o prvome grehugrijehu. Ovaj je dokument, po toj teoriji, nastao je u 9. vekust. pne. u [[Kraljevstvo Juda|Judi]].
 
Drugi je ''Elohistički dokument'' koji Boga označavaoznačuje imenicom Elohim (heb. '''אֱלֹהִים'''), a nastao bi negdje nakon Jahvističkog, ali u [[Kraljevstvo Izrael|Izraelu]], da bi, nakon pada SevernogSjevernog kraljevstva, bio pridružen Jahvističkom dokumentu i s njime sastavljenstopljen. U ovom se dokumentu ne nalaze izveštajiizvještaji o stvaranju svetasvijeta i čovekačovjeka, ite počinje s Abrahamom.
 
Treći je ''Deuteronomistički dokument'' nastao u Jeruzalemu u doba [[Kralj Jošija|kralja Jošije]], alino u Knjizi Postanka teško ga je identifikovatiindividuirati.
 
Četvrti, i najmlađi, je ''Svećenički dokument'', nastao nakon povratka iz babilonskog progonstva, a njemu pripada, na primjer, prvi izveštajizvještaj o stvaranju, gdegdje je stvaranje svetasvijeta raspoređeno na sedam dana.
 
Ipak, ovakva precizna podelapodjela pisanih tradicija do danas je našla brojne kritičare, kako one koji je žele prepravitiimodificirati, tako i one koji je žele totalnosasvim odbaciti.
 
== Sadržaj Knjige Postanka ==
Prvih jedanaest poglavlja ove knjige na pučki način opisuju početke čovečanstvačovječanstva. U njima ne treba tražiti istorijskepovijesne izveštajeizvještaje, već izrazizričaj verevjere njenihnjezinih pisaca. PotomPritom, oni su se služili predajama, legendama i mitovima kakvi su postojali i u okolnim narodima i snažnim kulturama poput [[Drevni Egipat|egipatske]] i [[Babilonija|babilonske]]. Glavna je poruka te knjige da je ceočitav svemir nastao Božjim zahvatom, a vrhunac je njegovognjegova deladjela bilo stvaranje muškarca i žene. Isto tako, ovaj prvi deodio knjige objašnjavanastoji objasniti i porekloporijeklo zla, patnje i smrti, ite dati odgovore na ta večnavječna ljudskačovjekova pitanja.
 
U drugom deludijelu knjige (Post 12-50) istorijapovijest praotaca prikazana je kao porodična[[obitelj]]ska istorijapovijest, ite skuplja različite tradicije o Abrahamu, Izaku, Jakovu i Josipu. RečRiječ je o narodnojpučkoj istorijipovijesti koja se zaustavlja na događajima iz ličnogosobnog života i slikovitim prikazima, alite se i ne pokušava uklopiti u tadašnju opšuopću istorijupovijest. Možemo ovdeovdje govoriti jedino o religijskoj istorijipovijesti, budući da je u svim važnijim trenucima prisutan Bog kao onaj koji delujedjeluje i potiče. Poruka ovog deladijela sastoji se u sedećemsljedećem: postoji jedan Bog, on je oblikovao jedan narod i njemu dao jednu zemlju. Bog je Jahve, narod je Izrael, a zemlja je Sveta, Obećana zemlja (u ovoj knjizi označena kao [[Kanaan]]).
 
Knjiga završava odlaskom praotaca u Egipat.