Quedlinburg – razlika između verzija

| naziv = Kvedlinburg

| izvorni_naziv = ''Quedlinburg''

| opis_slike = Kvedlinburg - pogled sa gradske tvrđave

| gradska_zastava =

[[Datoteka:Quedlinburg - Stadtüberblick ReiKi.jpg|mini|lijevo|300px|<center>Panorama Quedlinburga sa Schlossberga]]

== Povijest ==

Grad Quedlinburg je poznat od ranog 9. st., kada je osnovano naselje ''Gross Orden'' na istočnoj obali rijeke [[Bode (rijeka)|Bode]]. Kao takav, grad se spominje već 922. kao poklon [[henrik I Ptičar|njemačkog kralja Henrika I.]] Dokumenti o ovoj donaciji se nalaze u opatiji u [[Corvey]]u. Nakon Henrikove smrti 936. god., njegova udovica, [[Sveta Matilda od Ringelheima]], je osnovala vjersko udruženje za žene (''"Frauenstift"'') na dvorskoj gradini. Tu su kćeri visokog plemstva dugo bile naobrazovane, a glavni zadatak ovog udruženja (koji je prerastao u [[Opatija Quedlinburg|opatiju Quedlinburg]] (gdje su napisani „Anali Quedlinburga“) bila je molitva sjećanja na kralja Henrika i njegove kraljevske nasljednike. Prva upraviteljica samostana bila je Matilda, unuka Henrika i sv. Matilde.

 

God. 961. i 963. Osnovan je i kanonski samostan sv. Wipertija južno od dvorske gradine. Napušten je u 16. st. i propadao je toliko da je u jednom trenutku crkvena kripta iz 10. st. korištena kao svinjac. Obnovljena je 1950-ih. God. 973., nedugo nakon smrti cara Otona Velikog, na carskom dvoru je održan Carski sabor (''Reichstag'') na kojemu su nazočili vladari [[Mieszko I., poljski kralj|Mieszko]], [[Poljska|poljski vojvoda]] i [[Boleslav I.]], [[češka Republika|češki vojvoda]], skupa s brojnim drugim pripadnicima plemstva od [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizanta]] do [[Bugarska|Bugarske]], kako bi odali svoje štovanje caru. Tom prilikom je predstavljena nova snaha Otona Velikog, bizantska princeza Teofana, čija je udaja za [[Oton II.|Otona II.]] smatrana za priliku pomirenja i obostranog priznanja između vladara Istočnog i Zapadnog carstva. God. 994. [[Oton III]]. je dozvolio obavljanje trgovine, skupljanje poreza i kovanja novca u gradu te je dao izgraditi prvu tržnicu sjeverno od dvora.

 

Grad je postao članicom [[Hanza|Hanzeatske trgovačke lige gradova]] 1426. god. Od tada je opatija Quedlinburg često osporavala samostalnost grada Quedlinburga, koji je svoja prava zasnivao na pomoći biskupije u [[Halberstadt]]u. Naposljetku je opat Hedwig 1477. god., uz pomoć svoje braće, saskog elektora Ernesta i saskog vojvode Alberta, slomio otpor grada i protjerao biskupske snage. Quedlinburg je morao napustiti hanzeatsku ligu i postao je protektorat [[Saksonija|Saske]]. Oba dijela grada (grad i opatija) su prešle na [[luteranizam|luteranstvo]] 1539. god. tijekom [[reformacija|protestantske reformacije]].

 

{{UNESCO-svjetska baština

|ime mjesta = Dvorac, crkva i stari grad Quedlinburga

|godina = [[1994]]. <small>(18. zasjedanje)

|vrst baštine = Kulturno dobro