Razlike između izmjena na stranici "Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija"

nema sažetka uređivanja
Na sastanaku [[Informbiro]]a, organizacije koju je [[Staljin]] stvorio kako bi ostvario jači politički i ekonomski utjecaj SSSR-a na zemlje u kojima su bili uspostavljeni komunistički režimi, održanom u junu 1948. u [[Bukurešt]]u, [[KPJ]] je isključena iz porodice komunističkih partija. Otkazani su svi ugovori članica Informbiroa s Jugoslavijom i ona je potpuno ekonomski blokirana.
 
Period jugoslavensko-sovjetskog približavanja započeo je Hruščovljevom posjetom 1955. u Beogradu. Na kraju posjeta potpisan je dokument poznat pod nazivom Beogradska deklaracija. Sredinom sljedeće godine uslijedio je Titov posjet SSSR-u, pa je tom prilikom potpisana Moskovska deklaracija. U tim je deklaraciji posebno naglašena mogućnost različitih puteva u socijalizam, jer su – kako je navedeno – ''putevi socijalističkog razvoja u raznim zemljama i uvjetima različiti''. <ref name="PNesvrstani"/>
Period jugoslavensko-sovjetskog približavanja započeo je Hruščovljevom
 
posjetom 1955. u Beogradu. Na kraju posjeta potpisan je dokument poznat pod nazivom Beogradska deklaracija. Sredinom sljedeće godine uslijedio je Titov posjet SSSR-u, pa je tom prilikom potpisana Moskovska deklaracija. U tim je deklaraciji posebno naglašena mogućnost različitih puteva u socijalizam, jer su – kako je navedeno – ''putevi socijalističkog razvoja u raznim zemljama i uvjetima različiti''. <ref name="PNesvrstani"/>
Od 468.175 članova KPJ i 51.612 kandidata za člana KPJ, kao pristalice staljinizma nakon raskola Tita i Staljina, izjasnilo se 55.000 komunista. Svi "informbirovci" su bili isključeni iz partije, a 16.312 lica su bila podvrgnuta represalijama i zatvoreni u specijalne koncentracione logore na ostrvima [[Jadransko more|Jadranskog mora]] - [[Goli otok]] i Grgur. <ref name="MIĆUNOVIĆ">[http://www.republika.co.rs/570-571/21.html DRAGOLJUB MIĆUNOVIĆ, ZALAZAK SUNCA NA GOLOM OTOKU]</ref> U Golom otoku je izgubilo život 413 ljudi, usljed raznih razloga.
 
=== Pokret nesvrstanih ===
== Sport ==
=== Individualni sportovi ===
==== Gimnastika ====
Gimnastičar [[Miroslav Cerar]] na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama (OI)]], [[Svjetsko prvenstvo|Svjetskim prvenstvima (SP)]] i [[Evropsko prvenstvo|Evropskim prvenstvima (EP)]] osvojio je: 16 zlatnih, 5 srebrne i 9 bronzanih medalja, od toga 9 na konju sa hvataljkama. Na ovoj spravi poražen je samo dva puta. Dvostruki je prvak Evrope u višeboju.<ref name="hof">{{Cite web |url=http://www.ighof.com/honorees/honorees_cerar.html |title=Miroslav Cerar |work=International Gymnastics Hall of Fame |accessdate= 15. 2. 2018}}</ref>
==== Rvanje ====
 
Najviše medalja na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] osvojili su rvači, ukupno 16, od kojih četiri zlatne, šest srebrnih i šest bronzanih medalja. Najuspješniji hrvači bili su [[Šaban Trstena]], sa jednom zlatnom i jednom srebrnom, i [[Branislav Simić]] sa jednom zlatnom i jednom bronzanom medaljom. Ostali osvajači medalja bili su: [[Branislav Martinović]], [[Stevan Horvat]], [[Josip Čorak]], [[Milovan Nenadić]], [[Momir Petković]], [[Ivan Frgić]], [[Vlado Lisjak]], [[Refik Memišević]], [[Jožef Tertei]] i [[Šaban Sejdiu]].
==== Streljaštvo ====
Svoju blistavu karijeru u [[Streljaštvo|streljaštvu]] (vazdušni pištolj, malokalibarski pištolj) [[Jasna Šekarić]] počela je osvajanjem zlatne medalje na Evropskom prvenstvu 1986. Ukupno je osvojila 29 medalja na prestižnim takmičenjima, računajući i [[Mediteranske igre]]. Tri puta je bila svjetska prvakinja ([[Budimpešta]] 1987, [[Sarajevo]] 1989. i [[Milano]] 1994.), a četiri puta evropska šampionka (Espo 1986, [[Mančester]] 1991, Budimpešta 1992, Budimpešta 1996, Beograd 2005).<ref name="Jasna">{{Cite web |url=https://www.issf-sports.org/shooters/shooter.ashx?personissfid=SHYUGW1712196501 |title=Jasna Šekarić |work= |accessdate= 15. 2. 2018}}</ref> Tri puta, 1990, 1995. i 2005. je proglašavana za najboljeg strelca u svetu, a 2000. godine Međunarodna sportska streljačka federacija (ISSF) ju je proglasila za najboljeg strijelca svijeta 20. vijeka. Nastupala je na 7 Olimpijada: SFRJ (1 zlatna u Seulu 1988.), [[SR Jugoslavija]], [[Srbija i Crna Gora]] i [[Srbija]].
==== Stoni tenis ====
Jugoslavenski stonoteniseri, po broju osvojenih medalja na Olimpijskim igrama, svjetskim i evropskim prvenstvima, ubrajani su među najbolje sportiste na svijetu i Evropi. Najbolji stonoteniser Jugoslavije bio je [[Dragutin Šurbek]], koji je osvojio 10 zlatnih, 7 srebrnih i 17 bronzanih medalja na Svjetskim i Evropskim prvenstvima. U njegovo vrijeme stoni tenis nije bio olimpijski sport. Nakon uvođenja na olimpijske igre 1988. godine, stonoteniseri Jugoslavije osvojili su jednu srebrnu medalju na OI 1988. u Seulu (muški parovi).
 
Na [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu|SP u stonom tenisu]] osvojene su dvije srebrne medalje u ekipnom takmičenju,1975. i 1991. i tri bronzane medalje, 1951, 1969 i 1971. U pojedinačnoj konkurenciji osvojene su dvije srebrne, 1955. i 1975. i četiri bronzane, 1971, 1973 i 1981. U takmičenju parova osvojene su dvije zlatne, dvije srebrne i tri bronzane.
 
Na [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu|Evropskim prvenstvima]] u ekipnoj konkurenciji jugoslavenski stonoteniseri osvojili su dva puta zlatnu medalju, tri puta srebrnu i tri puta bronzanu medalju. Zlatna medalja osvojena je u pojedinačnoj konkurenciji 1968. i šest puta u parovima.
 
Najuspješni stonoteniseri bi su: [[Dragutin Šurbek]], [[Antun Stipančić]], [[Vojislav Marković]], [[Janez Teran]], [[Žarko Dolinar]], [[Vilim Harangozo]], [[Zoran Kalinić]], [[Ilija Lupulesku]], [[Edvard Vecko]], [[Ištvan Korpa]], [[Milivoj Karakašević]].
Jugoslavija je bila tri puta organizator [[Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu|Svjetskog prvenstva u stonom tenisu]]: 1965. u Ljubljani, 1973. u Sarajevu i 1981. u Novom Sadu i dva puta domaćin [[Evropsko prvenstvo u stonom tenisu|Evropskim prvenstvima]]: 1960. u Zagrebu i 1974. u Novom Sadu.
 
==== Tenis ====
[[Mima Jaušovec]] je u tenisu prva osvojila jedan [[Grand Slam]] turnir, [[Rolan Garos]], 1977. Na istom turniru slijedeće, 1978 godine bila je pobjednik u dubl konkurenciji. Za vrijeme svoje karijere [[Monika Seleš]] osvojila je 9 Grand Slam turnira, (od toga 5 kao reprezentativka SFRJ), postavši najmlađa teniserka koja je osvojila Otvoreno prvenstvo Francuske 1990. godine (16,5 godina). Bila je dominantna teniserka 1991. i 1992. Sa reprezentacijom je 1991. god osvojila Hopman Kup. U muškom tenisu, Jugoslavija je imala dvojicu finalista, [[Željko Franulović]] 1970. u Parizu i [[Nikola Pilić]] 1973. takođe u Parizu.<ref>Deutsche Welle Croatian language service 19 July 2010 [http://www.dw.de/dw/article/0,,5813309,00.html Nikola Pilić – 'Prus sa Balkana']</ref>
 
 
Klupski prvaci Evrope bili su: [[KK Bosna]] (1979), [[KK Cibona]] (1985, 1986), [[KK Split|KK Jugoplastika]] (1989, 1990, 1991), i [[KK Partizan]] (1992).
 
==== Rukomet ====
Prvi nastup reprezentacije bio je na OI 1972. u Minhenu, kada je reprezentacija osvojila zlatnu medalju. Nastupila je i na slijedeće četiri Olimpijade, a na OI 1984. godine u Los Anđelesu po drugi put je osvojila zlatnu medalju.
 
Na [[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|Svjetskim rukometnim prvenstvima]] reprezentacija je nastupila ukupno 10 puta. Najbolji plasman je bilo prvo mjesto na SP 1986. godine.
 
Najviše pobjeda u prvenstvu imao je [[bjelovar]]ski [[RK Partizan Bjelovar|RK Partizan]] (9), [[RK Borac Banja Luka]] i [[RK Metaloplastika Šabac]] (7). Ove tri ekipe bile su klupski i prvaci Evrope. Poznati igrači bili su: [[Hrvoje Horvat]], [[Abas Arslanagić]], [[Nebojša Popović]], [[Veselin Vujović]], [[Mile Isaković]].
[[Jugoslavenska ženska rukometna reprezentacija]] nastupila je tri puta na OI. Najbolji rezultat je zlatna medalja na OI 1984. održanim u [[Los Angeles]]u. Na [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene|Svjetskim rukometnim prvenstvima]] od ukupo deset nastupa najbolji rezultat rukometašica bila je zlatna medalja na SP održanom u Jugoslaviji 1973.
 
RK Radnički je najtrofejniji ženski rukometni klub u SFRJ: 3 puta je osvajao Kup evropskih šampiona i 4 puta bio finalista, a 3 puta je osvajao i Kup pobjednika kupova. Prvaci države bili su 14 puta. Na osnovu glasova u anketi Svetske rukometne federacije (avgust 2010), [[Svjetlana Kitić]] je ubedljivo, sa čak 84.1 % glasova, proglašena za najbolju rukometašicu svih vremena.<ref>[https://web.archive.org/web/20100820085823/http://sport.blic.rs/Ostali-Sportovi/Rukomet/182525/Ceca-Kitic-najbolja-u-istoriji-rukometa Ceca Kitić najbolja svih vremena]</ref>
 
==== Nogomet ====
[[Nogometna reprezentacija Jugoslavije]] postigla je najbolje rezultate 1960. i 1968: dva puta drugo mjesto na prvenstvima Evrope (porazi u finalima od SSSR i Italije) i četvrto mjesto na prvenstvu svijeta u Čileu 1962. Iz toga vremena su: [[Dragoslav Šekularac]], [[Milan Galić]], [[Velibor Vasović]], [[Josip Skoblar]], [[Dragan Džajić]], [[Ivica Osim]].