Smrča – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
oznake: vizualno uređivanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
m dalje je glupiranje
Red 16:
'''Smrča''', '''smreka''',<ref>[http://www.usitfbih.ba/dokumenti/casopis/nase-sume42-43.pdf Ballian, D.; Kvesić, S. (7. 2016), članak „Značaj smreke u kontekstu njene varijabilnosti“ - podnaslov „Osnovne genetske postavke o običnoj smreci“ objavljen u časopisu Naše šume, br. 42-43, str. 25]</ref> rijetko '''omorika''' ili '''omarika''', je ime za oko 40 vrsta [[četinarske šume umerenih predela|crnogoričnih]] [[Drveće|drveća]] umjerenih predjela [[sjeverna hemisfera|sjeverne hemisfere]] iz [[Rod (taksonomija)|roda]] Picea iz [[Porodica (taksonomija)|porodice]] [[Pinaceae|borovki]].<ref name=brit/>
 
== KarakteristikonKarakteristike ==
To su [[drvo|drva]] pravilne [[piramida]]lne [[krošnja|krošnje]], pravilno raspoređenih [[grananje (botanika)|grana]], sa tankom ljuskavom [[Kora (biljke)|korom]]. <ref name=brit/>
 
Umjesto [[lišće|listjelišća]] rastu im iglice, koje su blago spiralno zavijene, svaka iglica ima malu strukturu koja se zove [[sterigmata]]. Iglice se mijenjaju nakon 4-10 godina, nakon čega ostavljaju sterigmate na granama. Plod smreke su [[češer]]i ili šišarke, jajolikog ili cilindričnog oblika, koji vise sa grana. Dok ne sazriju imaju pretežno zelenu ili crvenu boju. Nakon zrenja i ispadanja sjemena, same otpadaju sa stabla.
 
Drvo smreke se zbog odlične [[Rezonancija (fizika)|rezonancije]] koristi za izradu [[klavir]]a i [[violina]], ali i za izradu [[bačva|bačava]] i [[brod]]ova i kao sirovina za dobijanje [[celuloza|celuloze]]. <ref name=brit/>
 
== VriśteVrste ==
Vjerojatno je najpoznatija i najraširenija vrsta smreke - [[obična smrča]], zvana i evropska ili norveška smrča ([[latinski]]: ''Picea abies''), porijeklom iz [[Sjeverna Evropa|Sjeverne Evrope]], koja se danas koristi za pošumljavanje i po [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].<ref name=brit/>
[[Crna smrča]] (''Picea mariana'') i [[bijela smrča]] (''Picea glauca'') rastu po većem dijelu sjevernih krajeva [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkog]] [[kontinent]]a, od [[Velika jezera|Velikih jezera]] do [[Arktički krug|Arktičkog kruga]]. Obje vrste koriste za dobijanje [[Celuloza|celuloze]], od drva bijele prave se i dobre i višenamjenske daske, a od crne smreke [[guma]]. Bijele smrče obično izrastu od 18 do 21 [[metar]]a, to je sorta izuzetno otporna na sušu. '''Crnoplaninska smrča''' (''Picea glauca''), danas se koristi kao dekorativno drvo u hortikulturi, ali se sade i šumarci radi zaštite od jakih oluja. Češeri crne smrče su ljubičasti, dok su oni od bijele smeđi. '''Engelmanova smrča''' (''Picea engelmannii'') koja raste po prostorima zapadne obale [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] je važan izvor drvene građe, isto se može reći i za '''plavu smrču''' (''Picea pungens''), koju zovu i - '''koloradoska smrča''' (''Picea pungens''), njeno drvo se naročito koristi za izradu dekorativnih elemenata, jer ima neobično pravilno deblo. <ref name=brit>{{cite web