Razlike između izmjena na stranici "Martin Heidegger"

Dodano 16 bajtova ,  prije 1 godinu
m/м
nema sažetka uređivanja
oznake: Mobilno uređivanje Web izmjena mobilnim uređajem
m/м
[[File:Heidegger 4 (1960) cropped.jpg|250px|thumb|Martin Heidegger 1960. godine]]
'''Martin Heidegger''' (Messkirch, [[26. 9.|26. septembar]] [[1889]]. - Messkirch, [[26. 5.|26. maja]] [[1976]].), je jedan od najutjecajnijih njemačkih filozofa 20. vijeka.
 
== Biografija ==
Rođen je 26. septembra [[1889]] u Messkirchu u Njemačkoj. Studira prvo [[teologija|teologiju]], a zatim [[filozofija|filozofiju]] u [[Freiburg]]u. Poslije [[habilitacija|habilitacije]] 1915. godine radi kao asistent [[Edmund Husserl|Husserla]]. U to vrjeme se približava i [[fenomenologija|fenomenologiji]] Husserla koja tada otvara novu perspektivu za filozofiju kao nauku. Od 1923. do 1927. Heidegger radi kao vanredni profesor filozofije u [[Marburg]]u. 1927. godine publicira svoje prvo veliko djelo, "Bitak i vrijeme" (''Sein und Zeit''), koje ima veliki utjecaj. Iste godine ga pozivaju u službu redovnog profesora u Freiburgu, kao sljedbenika Husserla.
 
1933. Heidegger postaje član [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]-a i iste godine [[rektor]] univerziteta. U svojoj funkciji kao rektor suprotstavlja se uspješno [[nacionalsocijalizam|nacističkom]] pokušaju spaljivanja nepoželjnjih knjiga
univerziteta, ali poslije kratkog vremena ipak odustaje od tog položaja i posvećuje se isključivo funkciji profesora. Heidegger se u to vrjeme identificira sa [[ideologija|ideologijom]] nacizma i govori o "unutrašnjoj istini i veličini ovog pokreta". Sama činjenica da se nikada nije distancirao ili osudio nacizam do danas je tema diskusije o tome da li se kod Heideggerovog [[angažman]]a radilo o ličnoj greški ili i njegova filozofija vodi u nacizam.
 
Poslije [[Drugog svjetski rat|rata]] Heideggeru se zabranjuje dalji rad od strane francuske administracije. Poslije [[emeritacija|emeritacije]] 1951 Heidegger i dalje radi, objavljuje tekstove i daje intervijue sve do smrti 28. Maja 1976.
== Fundamentalna [[Ontologija]] ==
=== Pitanje bića ===
Heideggerovo glavno pitanje se vrti oko onoga što bi se u naš jezik moglo prevesti kao Biće. Ne kao "ovo" ili "ono" biće nego kao abstraktna [[nominalizacija]] glagola biti, koja služi da bi se govorilo o onome što je svemu što jeste zajedničko, to jeste, što ga ćini takvim. Već ovdje, kod mnogih kritičara, dolazi do nerazumijevanja važnosti ralike između bića (''Seiendes''), i onoga što ga čini takvim, njegovog smisla, bitka (''Sein''). A sam bitak bića nije neko drugo biće. Heidegger je kasnije, da bi sprjećio nesporazume, pokušavao još više da naglasi tu razliku, time što je Sein pisao sa y (''Seyn''). Ovaj fundirajući odnos, u kojem jedno uslovljava drugo i time nemože biti isto što i drugo, se naziva "ontološka razlika", za razliku od "ontičke razlike", tj. odnosa između bića.
 
=== Da-sein i smisao bića ===
''Da-sein'' je Heideggerov pojam za čovjeka i jedan od centralnih pojmova u njegovom djelu. U naš jezik se može prevesti sa terminom "bivstvovanje" ili "biti-tu". To je "ono što sam ja oduvijek", znači način tipično ljudskog bivstvovanja. Samo čovjek ima odnos prema bivstvujućem (''Seiendes'') i samo čovjek može postaviti pitanje bića. "Biti-tu" podrazumijeva imati određeno preontološko razumjevanje bića. Tako Heidegger i prekida sa tradicionalnom filozofijom za koju je polazna tačka bila uvijek [[kategorija]] čovjeka, a ne njegov odnos prema biću. Upravo zbog tog odnosa je "biti-tu" ono bivstvujuće koje je i predestinirano za analizu, putem koje Heidegger u svom djelu ''[[Biće i vrijeme]]'' ([[1927|1927.]] želi doći i do smisla bića. Taj projekat međutim ostaje nedovršen. ''Biće i vrijeme'' sadrži samo analizu Daseina i time ostaje fragment. Ipak i u toj analizi Heidegger razvija pojam "brige" (''Sorge'') kao smisao Daseina. Vrijeme se ispostavlja horizontom razumijevanja bitka i time je bitak sam vremenit. ''Bitak i vrijeme'' je vjerovatno najutjecajnije djelo 20. vijeka.
 
=== Aleteia ===
 
=== Djelo ===
Interpretacija [[UmijetnostUmjetnost|umjetničkog]] djela se kod Heideggera koncentriše na pojam djela, u kojem se "događa istina", to jeste, "sebe u djelo postavljanje istine bitka". Drugim riječima, kroz umijetnostumjetnost se istina događa i otvara rasvjetu ("Lichtung") bitka. Ljepota je način na koji se istina prikazuje.
 
== Kritika modernizma ==
 
== Utjecaj ==
Heidegger je iza sebe ostavio nezanemariv utjecaj na filozofiju. Ne samo direktno na [[egzistencijalizam]] i [[hermenetika|hermenetiku]], nego i na širokim poljima teorije [[umetnost|umjetnosti]], [[historija|istorije]], [[antropologija|antropologije]], [[teologija|teologije]] i [[metafizika|metafizike]].
 
== Bibliografija ==
== Eksterni linkovi ==
{{commonscat|Martin Heidegger}}
* [http://archive.is/20121130064016/www.webcom.com/~paf/ereignis.html Ereignis] je vrlo opširna stranica vezana za Heideggera na engleskom jeziku.
* [http://www.visual-memory.co.uk/b_resources/being_and_time.html On Reading Beeing and Time ](engl.)
 
 
{{Lifetime|1889|1976|Heidegger, Martin}}
 
{{Normativna kontrola}}
 
[[Kategorija:Njemački filozofi]]
[[Kategorija:Fenomenolozi]]