Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Fry1989 (razgovor | doprinos)
File renamed. (GlobalReplace v0.6.5)
Nema sažetka izmjene
Red 386:
| align=right | 92.6
|}
[[File:Miroslav Cerar 1964b.jpg|mini|desno|Miroslav Cerar na konju sa hvataljkama, na spravi na kojoj je bio neprikosnoven desetak godina]]
== Sport ==
Gimnastičar [[Miroslav Cerar]] na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama (OI)]], [[Svjetsko prvenstvo|Svjetskim prvenstvima (SP)]] i [[Evropsko prvenstvo|Evropskim prvenstvima (EP)]] osvojio je: 16 zlatnih, 5 srebrne i 9 bronzanih medalja, od toga 9 na konju sa hvataljkama. Na ovoj spravi poražen je samo dva puta. Dvostruki je prvak Evrope u višeboju.<ref name="hof">{{Cite web |url=http://www.ighof.com/honorees/honorees_cerar.html |title=Miroslav Cerar |work=International Gymnastics Hall of Fame |accessdate= 15. 2. 2018}}</ref>
 
Svoju blistavu karijeru u [[Streljaštvo|streljaštvu]] (vazdušni pištolj, malokalibarski pištolj) [[Jasna Šekarić]] počela je osvajanjem zlatne medalje na Evropskom prvenstvu 1986. Ukupno je osvojila 29 medalja na prestižnim takmičenjima, računajući i [[Mediteranske igre]]. Tri puta je bila svjetska prvakinja ([[Budimpešta]] 1987, [[Sarajevo]] 1989. i [[Milano]] 1994.), a četiri puta evropska šampionka (Espo 1986, [[Mančester]] 1991, Budimpešta 1992, Budimpešta 1996, Beograd 2005).<ref name="Jasna">{{Cite web |url=https://www.issf-sports.org/shooters/shooter.ashx?personissfid=SHYUGW1712196501 |title=Jasna Šekarić |work= |accessdate= 15. 2. 2018}}</ref> Tri puta, 1990, 1995. i 2005. je proglašavana za najboljeg strelca u svetu, a 2000. godine Međunarodna sportska streljačka federacija (ISSF) ju je proglasila za najboljeg strijelca svijeta 20. vijeka. Nastupala je na 7 Olimpijada: SFRJ, [[SR Jugoslavija]], odnosno [[Srbija i Crna Gora]] i [[Srbija]].
 
[[Mima Jaušovec]] je u tenisu prva osvojila jedan [[Grand Slam]] turnir, [[Rolan Garos]], 1977. Na istom turniru slijedeće, 1978 godine bila je pobjednik u dubl konkurenciji. Za vrijeme svoje karijere [[Monika Seleš]] osvojila je 9 Grand Slam turnira, (od toga 5 kao reprezentativka SFRJ), postavši najmlađa teniserka koja je osvojila Otvoreno prvenstvo Francuske 1990. godine (16,5 godina). Bila je dominantna teniserka 1991. i 1992. Sa reprezentacijom je 1991. god osvojila Hopman Kup. U muškom tenisu, Jugoslavija je imala dvojicu finalista, [[Željko Franulović]] 1970. u Parizu i [[Nikola Pilić]] 1973. takođe u Parizu.<ref>Deutsche Welle Croatian language service 19 July 2010 [http://www.dw.de/dw/article/0,,5813309,00.html Nikola Pilić – 'Prus sa Balkana']</ref>
 
Tokom sedamdesetih godina dvojica jugoslavenskih boksera, [[Mate Parlov]] i [[Marijan Beneš]], bili su višestruki šampioni. Mate Parlov osvojio je 1972. god. zlatnu medalju na Olimpijadi u [[Meksiko|Meksiku]], Svjetskom prvenstvu 1974 u [[Havana|Havani]] i dvije titule evropskog prvenstva u [[Madrid]]u 1971. i [[Beograd]]u 1973. Kasnije je i [[Slobodan Kačar]] u poluteškoj kategoriji postao svjetski šampion.
 
Jugoslavenski šahisti su kao reprezentacija 1950 godine na Olimpijadi u [[Dubrovnik]]u osvojili osvojili zlatnu medalju. U narednom periodu do 1974. godine osvajali su 6 srebrnih i 5 bronzananih medalje. Reprezentaciju je na prvoj ploči 13 puta predvodio [[Svetozar Gligorić]].<ref name="Chessbase">[http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=8411 Svetozar Gligorić: 2 February 1923 – 14 August 2012]. Chessbase. Retrieved on 2012-11-10.</ref> Mladi [[Borislav Ivkov]] i [[Bojan Kurajica]] bili su omladinski prvaci svijeta.
== Vidi također ==
* [[Jugonostalgija]]
Linija 396 ⟶ 406:
 
== Reference ==
{{reflistreference|2}}
=== Literatura ===
{{refbegin}}