Wales – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 324:
==Zemljopis i prirodna povijest==
{{Main|Zemljopis Walesa}}
{{See also|Popis naselja u Walesu po broju stanovnika|Popis gradova u Walesu}}
[[File:Snowdon from Llyn Llydaw.jpg|thumb|upright|[[Yr Wyddfa]] (eng. ''Snowdon''), [[Gwynedd]], najviša planina u Walesu]]
[[File:Cambriae Typus NLW.jpg|thumb|upright=1.2|Karta Walesa. Ortelius: Theatrum Orbis Terrarum, oko 1574. godine]]
Wales je pretežno planinska [[Država|zemlja]] na zapadu središnjeg juga otoka [[Britanija (otok)|Velika Britanija]].<ref name="ONS Cymru">{{Cite book|url=http://www.ons.gov.uk/ons/rel/social-trends-rd/the-official-yearbook-of-the-united-kingdom/2005-edition/the-official-yearbook-of-the-united-kingdom---2005-edition.pdf|publisher=[[Office for National Statistics]] |year=2004 |title=UK 2005 – The Official Yearbook of the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland |pages=2 & 30|accessdate=10.2.2012 |isbn=978-0-11-621738-7}}</ref> Proteže se na oko 270 km u pravcu sjever-jug i 97 km u pravcu istok-zapad.<ref>{{cite web|url=http://www.visitwales.co.uk/about-wales-guide-to-wales-culture-people-and-language/welsh-geography/|title=Geography: About Wales|publisher=[[Vlada Walesa]] |year= 2010 |accessdate=3.10.2010 |website=Web-stranica [[Visit Wales]]}}</ref> Često navođena '[[Popis neobičnih mjernih jedinica#Veličina Walesa|veličina Walesa]]' iznosi oko 20.779 km<sup>2</sup>.<ref>{{cite web|title=Size of Wales project|url=http://more.sizeofwales.org.uk/index.php/aboutus/what-is-size/|accessdate=10.2.2012|publisher=Size of Wales|year=|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120129074121/http://more.sizeofwales.org.uk/index.php/aboutus/what-is-size/|archivedate=29.1.2012}}</ref><ref>{{cite web |url=http://eulis.eu/service/countries-profile/england-and-wales/ |publisher=[[EULIS|European Land Information Service]] |title=England and Wales |accessdate=2.10.2010 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110720161018/http://eulis.eu/service/countries-profile/england-and-wales/ |archivedate=20.7.2011}}</ref> Wales se graniči s Engleskom na istoku, a na ostalim stranama svijeta je more: [[Irsko more]] na sjeveru i zapadu, [[Prolaz Svetog Đorđa]] i [[Keltsko more]] na jugozapadu te [[Bristolski kanal]] na jugu.<ref>{{cite hansard |url=http://hansard.millbanksystems.com/written_answers/1974/dec/16/celtic-sea#S5CV0883P0-06989|title=Celtic Sea |house=House of Commons |date=16.12.1974 |volume=883 |column=317W}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.iho.int/iho_pubs/standard/S-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf|title=Limits of Oceans and Seas, 3rd edition + corrections|year=1971|publisher=[[Internacionalna hidrografska organizacija|Međunarodna hidrografska organizacija]] |accessdate=12.11.2010|page=42 [prepravke na str. 13]}}</ref> Wales posjeduje obalu dugu oko 2.700 km, uključujući kopno i otoke Môn i Otok sv. Cybija (eng. ''Holy Island'').<ref>{{cite web|url=http://www.cartography.org.uk/default.asp?contentID=749 |title = How long is the UK coastline? |first=Giles |last=Darkes |date=Siječanj 2008 |accessdate=6.10.2015 |publisher = [[British Cartographic Society]] }}</ref> [[Popis otoka u Walesu|Preko 50 otoka]] se nalazi uz velšku obalu, od kojih je najveći na sjeverozapadu - [[Anglesey|Môn]].
Većina raznolikog krajolika Walesa su planine, posebno u sjevernim i središnjim dijelovima zemlje. Planine su nastale tijekom posljednjeg, [[Devensijansko ledeno doba|devensijanskog]], ledenog doba. Najviše planine Walesa se nalaze u području [[Eryri]] (eng. ''Snowdonia''), gdje ih je pet visine od preko 1.000 metara. Najveća je [[Yr Wyddfa]] (eng. ''Snowdon'') na visini od 1.085 metara.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/artanddesign/2009/aug/02/mount-snowdon-cafe|publisher=[[guardian.co.uk]] |date=2.8.2009|title=High tea: Mount Snowdon's magical mountaintop cafe |accessdate=28.9.2010 |location=London |first=Jonathan |last=Glancey}}</ref><ref name="WalesOnline mynyddoedd">{{cite web |url =http://www.walesonline.co.uk/news/wales-news/2010/09/22/mountain-upgraded-to-super-status-91466-27315826/ |title = Mountain upgraded to 'super' status |accessdate = 30.9.2010 |date = 22.9.2010 |publisher = [[Media Wales|Media Wales Ltd]] |website=Web-stranica [[WalesOnline]]}}</ref> Četrnaest velških planina (ili 15 ako se računa Garnedd Uchaf, koja se često isključuje zbog male [[Topografska prominentnost|relativne visine]]) visine preko 910 metara (3.000 stopa) zbirno se nazivaju [[Velške 3000-e|velškim 3000-ama]] i sve se nalaze zgusnute na malom području na sjeverozapadu.<ref>{{cite web|url=http://www.welsh3000s.co.uk/|publisher=welsh3000s.co.uk |title=The Welsh 3000s Challenge |accessdate=28.9.2010}}</ref>
Najviša planina izvan ove skupine je [[Aran Fawddwy]] s 905 metara u južnom dijelu Eryrija.<ref>{{cite web|url=http://www.snowdoniaguide.com/aran_fawddwy.html|publisher=snowdoniaguide.com |title=Aran Fawddwy |accessdate=2.10.2010}}</ref> [[Bannau Brycheiniog]] (eng. ''Brecon Beacons'') se nalaze na jugu (najviši vrh [[Pen y Fan]] na 886 m), a na njih se nadovezuje [[Cambrijsko gorje]] u [[Središnji Wales|središnjem Walesu]]. Najviši vrh gorja je [[Pumlumon]] na 752 metra.
[[File:Map of Wales.svg|thumb|left|Topografska karta Walesa:<br />{{legend|#e9c6af|Prostori preko 180 m nadmorske visine}}{{legend|#228b22|[[Nacionalni parkovi Engleske i Walesa|Nacionalni parkovi]]}}]]
U Walesu se nalaze tri [[Nacionalni park|nacionalna parka]]: [[Eryri (nacionalni park)|Eryri]], [[Bannau Brycheiniog (nacionalni park)|Bannau Brycheiniog]] i [[Arfordir Penfro (nacionalni park)|Arfordir Penfro]] (eng. ''Pembrokeshire Coast''). Postoji također pet [[Area of Outstanding Natural Beauty|područja izvanrednih prirodnih ljepota]]: Môn, [[Clwydsko gorje]] i [[Dee (Wales)|dolina rijeke Dyfrdwy]], [[Gŵyr (poluotok)|poluotok Gŵyr]], [[Llŷn (poluotok)|poluotok Llŷn]], i [[dolina rijeke Gwy]].<ref>{{cite web |url=http://wales.gov.uk/topics/environmentcountryside/consmanagement/aonb/?lang=en |publisher=[[Vlada Walesa]] |website=Web-stranica [[Vlada Walesa|Vlade Walesa]] |title=Areas of Outstanding Natural Beauty |accessdate=6.10.2010 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120625232127/http://wales.gov.uk/topics/environmentcountryside/consmanagement/aonb/?lang=en |archivedate=25.6.2012 }}</ref> Poluotok Gŵyr je prvo područje u Ujedinjenom Kraljevstvu koje je proglašeno za područje izvanrednih prirodnih ljepota 1956. godine. Od ukupne obale južnog i zapadnog Walesa 42% je proglašeno [[Heritage Coast|obalom naslijeđa]], gdje 13 određenih poteza obale održava Cyfoeth Naturiol Cymru (eng. ''Natural Resources Wales''), nasljednica organizacije Cyngor Cefn Gwlad Cymru (eng. ''Countryside Council for Wales'').<ref>{{cite web|url=http://www.britainexpress.com/countryside/coast/ |publisher=britainexpress.com |title=Heritage Coasts|accessdate=29.9.2010}}</ref> Od 2017. godine, uz obalu Walesa nalazi se 45 [[Plava zastava|plaža s plavom zastavom]] i tri marine s plavom zastavom.<ref>{{Cite web|url=http://www.wales.com/beaches-coastline|title=Welsh beaches & coastline|website=www.wales.com|accessdate=24.2.2018}}</ref> Iako ima obale naslijeđa i nagrađivane plaže, južna i zapadna obala Walesa, kao i irske i kornijske obale, nalazi se često na udaru atlantskih zapadnih i jugozapadnih vjetrova koji su tijekom godina potopili i uništili mnoga plovila. U noći 25. listopada 1859. godine više od 110 brodova je uništeno blizu obale Walesa kada je uragan došao s Atlantika.<ref>Davies (2008) p.778</ref> Preko 800 života je izgubljeno diljem Britanije zbog oluje, a najveća tragedija je bilo potapanje ''[[Royal Charter (brod)|Royal Chartera]]'' blizu obale Môna kada je poginulo 459 ljudi.<ref>{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/wales/northwest/sites/history/pages/tomparryllandudnopier.shtml |publisher=BBC |date=28.4.2006 |title=Stormy Weather |accessdate=26.9.2010 |website=Web-stranica [[BBC]] North West Wales |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110126035354/http://www.bbc.co.uk/wales/northwest/sites/history/pages/tomparryllandudnopier.shtml |archivedate=26.1.2011 }}</ref> Broj olupina uz obale Walesa dostigao je vrhunac u XIX. stoljeću, kada je više od 100 plovila izgubljeno, a prosječni ljudski gubici su iznosili 78 mornara godišnje.<ref name="Davies 814">Davies (2008) p.814</ref> Ratna djelovanja su izazvala gubitke kod [[Caergybi]]ja (eng. ''Holyhead''), [[Aberdaugleddau]]a (eng. ''Milford Haven'') i Abertawea.<ref name="Davies 814"/> Zbog grebena i neosvijetljenih otoka, Môn i okrug Penfro su i dalje zloglasni po olupinama, posebno po izlivu nafte iz broda ''[[Sea Empress (brod)|Sea Empress]]'' 1996. godine.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/shared/spl/hi/picture_gallery/06/uk_the_sea_empress_disaster/html/1.stm |publisher=BBC |year= 2000|title=In detail: The Sea Empress disaster|accessdate=26.9.2010 |work=Web-stranica [[BBC News]]}}</ref>
Prva granica između Walesa i Engleske bila je zonska, osim dijela oko rijeke Gwy, i bila je prva prihvaćena granica.<ref name="Davies75">Davies (2008) p. 75</ref> Offin nasip je trebalo da sačinjava najraniju liniju razgraničenja, međutim ovo je izbjegao Gruffudd ap Llewellyn, koji je povratio pojase zemlje preko nasipa.<ref name="Davies75"/> Akt o Uniji iz 1536. godine je predvidio pravolinijsku granicu od ušća rijeke Dyfrdwy do ušća rijeke Gwy.<ref name="Davies75"/> Uprkos tome, i nakon akta o Uniji granice su uglavnom ostale neodređene i pokretne do akta ''Welsh Sunday Closing'' iz 1881. godine, koji je primorao mjesne obrte da se odluče kojoj zemlji pripadaju, da bi se odredilo gdje vrijede velški, odnosno engleski zakoni.<ref name="Davies75"/>
[[File:Llyn y Fan Fawr.jpg|thumb|[[Llyn y Fan Fawr]], Powys, unutar nacionalnog parka [[Bannau Brycheiniog (nacionalni park)|Bannau Brycheiniog]]]]
''[[Sedam čuda Walesa]]'' je popis u [[Doggerel|nepravilnom stihu]] sedam zemljopisnih i kulturnih obilježja Walesa, najvjerojatnije nastao krajem XVIII. stoljeća pod utjecajem turizma iz Engleske.<ref>Vidjeti [[Meic Stephens]] (ed.), ''Companion to Welsh Literature''. Spis u doggerel stihu je na engleskom, vjerojatno za posjetitelje od preko [[Offa's Dyke|Offinog nasipa]].</ref> Sva "čuda" su u sjevernom Walesu: Yr Wyddfa (eng. ''Snowdon'', najviša planina), zvona [[Gresffordd]]a (zvonjenje zvona u srednjovjekovnoj crkvi [[Crkva Svih Svetih (Gresffordd)|Svih Svetih]] u Gresfforddu), most u [[Llangollen]]u (izgrađen 1347. godine preko rijeke Dyfrdwy), [[izvor sv. Gwenffrewija]] (mjesto [[Hodočašće|hodočašća]] u [[Treffynnon]]u u [[Y Fflint (okrug)|Y Fflintu]]), crkveni toranj u [[Wrecsam]]u (toranj iz XVI. stoljeća na crkvi [[Crkva sv. Egidija (Wrecsam)|sv. Egidija]]), drveće [[Tisa (biljka)|tise]] u [[Owrtyn]]u (staro drveće tise u dvorištu crkve sv. Marije u Owrtynu) i [[Pistyll Rhaeadr]] (73 m visok vodopad).<ref name=wonders>{{cite web|title=Seven Wonders of Wales|url=http://www.visitflintshire.com/Location/Seven-Wonders-of-Wales|publisher=Visit Flintshire|accessdate=3.4.2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160331140709/http://visitflintshire.com/Location/Seven-Wonders-of-Wales|archive-date=31.3.2016|dead-url=yes|df=dmy-all}}</ref>
===Geologija===
| |||