Wales – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 15:
| geslo = ''Cymru am byth''
| geslo_prijevod = ''Wales zauvijek'' <ref>{{cite web|url=http://www.walesonline.co.uk/lifestyle/fun-stuff/cymru-am-byth-meaning-behind-8592076 |title=Cymru am byth! The meaning behind the Welsh motto |publisher=[[WalesOnline]] |date=6.2.2015 |accessdate=22.3.2016}}</ref>
| državna_himna = ''[[Hen Wlad Fy Nhadau]]'' <br /> {{smaller|([[Srpskohrvatski jezik|sh.]] ''
| kraljevska_himna =
| drugi_simbol =
Red 200:
===Rimsko doba===
{{See also|Wales
[[File:Roman.Wales.Forts.Fortlets.Roads.jpg|frameless|border|right|220px]]
Rimsko osvajanje Walesa započelo je 48. godine nove ere i završilo se nakon oko 30 godina. Rimska vlast je opstala na ovim prostorima narednih 300 godina. Osvajački pohodi predstavljaju najpoznatije događaje u Walesu za vrijeme [[Rimsko carstvo|Rima]], ponajviše zbog srčanog, mada u konačnici neuspješnog, otpora starosjedilačkih plemena: [[Siluri|Silura]] i [[Ordoviki|Ordovica]]. Rimska vlast u Walesu je bila čisto vojne prirode, osim u priobalnom području [[Južni Wales|južnoga Walesa]], istočno od poluotoka [[Gŵyr (poluotok)|Gŵyr]], gdje ima tragova romanizacije.<ref name=Jones1>{{Cite book |last1=Jones|first1=Barri|last2=Mattingly| first2=David|year=1990 |contribution=The Development of the Provinces|title=An Atlas of Roman Britain|publisher=Blackwell Publishers|publication-date=2007|location=Cambridge|page=151|isbn=978-1-84217-067-0}}</ref> Jedini grad u Walesu koji su osnovali Rimljani, [[Caerwent|Caer-went]], nalazi se u jugoistočnom Walesu. Caer-went i [[Caerfyrddin]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''Carmarthen''), također u južnom Walesu, postali su rimski ''[[civitas|civitates]]''.<ref>{{Cite book|last1=Jones |first1=Barri |last2=Mattingly |first2=David |year=1990 |contribution=The Development of the Provinces |title=An Atlas of Roman Britain |publisher=Blackwell Publishers |publication-date=2007 |location=Cambridge |page=154 |isbn=978-1-84217-067-0}}</ref> Pošto je Wales obilovao rudnim bogatstvima, Rimljani su uz pomoć svoje [[Tehnologija starog Rima|tehnologije]] vadili velike količine [[zlato|zlata]], [[bakar|bakra]] i [[olovo|olova]], kao i umjerene količine drugih ruda kao što su [[cink]] i [[srebro]].<ref name=Jones3>{{Cite book|last1=Jones |first1=Barri |last2=Mattingly |first2=David |year=1990 |contribution=The Economy |title=An Atlas of Roman Britain |publisher=Blackwell Publishers |publication-date=2007 |location=Cambridge |pages=179–196 |isbn=978-1-84217-067-0}}</ref> Rimski gospodarski razvoj imao je svoje težište u jugoistočnoj Britaniji, pa u Walesu nije bilo značajnije gospodarske aktivnosti.<ref name=Jones3/> Ovo je ponajviše bio splet okolnosti, jer Wales nije imao nijedan od potrebnih materijala u pogodnom omjeru, a pošumljena, brdovita unutrašnjost nije bila pogodna za industrijalizaciju. Iako je latinski postao zvanični jezik u Walesu, pučanstvo je mahom nastavilo govoriti [[Općebritonski jezik|britonskim]] jezikom. Mada je romanizacija bila daleko od potpune, gornji staleži u Walesu su se počeli smatrati Rimljanima, posebno nakon [[Constitutio Antoniniana|odredbe iz 212. godine]] kojom je dodijeljeno [[rimsko državljanstvo]] svim slobodnim ljudima u Carstvu.<ref name="Davies915">Davies (2008) p.915</ref> Dalji rimski utjecaj došao je sa širenjem [[Kršćanstvo|kršćanstva]], koje je steklo mnogo sljedbenika kada je kršćanima dozvoljeno slobodno ispovijedanje vjere, a državni proogoni su prestali u IV. stoljeću, nakon što je [[Konstantin Veliki|Constantinus I]] donio [[Milanski edikt|edikt o trpeljivosti]] 313. godine.<ref name="Davies915"/>
Red 253:
Prije britanske [[Industrijska revolucija|indsutrijske revolucije]], koja je uzrokovala munjevit gospodarski napredak između 1750. i 1850. godine, bilo je naznaka industrije malih razmjera raštrkane diljem Walesa.<ref name="Davies392">Davies (2008) p. 392</ref> Ona je obuhvatala sve od industrije vezane za poljodjelstvo, kao što su vodeničarstvo i [[Industrija vune u Wales|proizvodnja vunenih tkanina]], do rudarenja i lomljenja kamena.<ref name="Davies392"/> Do industrijske revolucije bogatstvo i zaposlenost u Walesu su oduvijek ovisili o njegovoj poljoprivrednoj proizvodnji, pa se rana industrija razvijala u skladu s tim i bila je malih razmjera.<ref name="Davies392"/> Razdoblje većeg značaja industrije započelo je razvojem taljenja bakra u području [[Swansea|Abertawea]]. S pristupom obližnjim naslagama uglja i luci koja je mogla iskoristiti prednosti cornwallskih rudnika bakra i vađenja naslaga iz najvećeg rudnika bakra u svijetu na planini [[Parys (planina)|Parys]] na otoku [[Anglesey|Môn]], Abertawe se razvio u veliko svjetsko središte za taljenje neželjeznih metala u XIX. stoljeću.<ref name="Davies392"/> Druga grana metalne industrije koja se proširila u Walesu je taljenje željeza i prerada željeza je postala najbitnija grana industrije i na sjeveru i na jugu zemlje.<ref name="Davies393">Davies (2008) p. 393</ref> Na sjeveru Walesa, željezare [[John Wilkinson (industrijalac)|Johna Wilkinsona]] u selu [[Y Bers]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''Bersham'') predstavljale su značajnu industriju, dok je na jugu drugo svjetsko središte metalurgije nastalo u [[Merthyr Tudful|Merthyr Tudfulu]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''Merthyr Tydfil''), gdje su četiri željezare - [[Željezara Dowlais|Dowlais]], [[Željezara Cyfarthfa|Cyfarthfa]], Plymouth i [[Željezara Penydarren|Penydarren]] - postale najznačajnija središta prerade željeza u Walesu.<ref name="Davies393"/> U 1820-ima samo južni Wales je doprinosio s 40% sveg [[Sirovo željezo|sirovog željeza]] proizvedenog u Britaniji.<ref name="Davies393"/>
Na kraju XVIII. stoljeća počelo je munjevito širenje kamenoloma glinenog škriljavca, ponajviše u sjevernom Walesu. [[Kamenolom Penrhyn]], koji je otvorio [[Richard Pennant]] 1770. godine, zapošljavao je 15.000 ljudi do kraja XIX. stoljeća<ref name="Davies818">Davies (2008) p. 818</ref> i, zajedno s [[Kamenolom Dinorwig|kamenolomom Dinorwig]] dominirao je velškim tržištem glinenog škriljavca. Iako je vađenje glinenog škriljavca opisivano kao 'najvelškija od svih velških industrija',<ref name="Davies819">'the most Welsh of Welsh industries' attributed to historian [[A. H. Dodd]]. Davies (2008) p. 819</ref> rudnici uglja su postali industrija koja je sinonim za Wales i njegov narod. Isprva su se žile uglja koristile kao izvor energije za metalnu industriju ali, otvaranjem kanala a kasnije i željeznica, došlo je do značajnog porasta u potražnji za ugljem. Zbog velike proizvodnje u [[Maes glo De Cymru|južnovelškim poljima uglja]] Caerdydd, Abertawe, [[Penarth]] i [[Y Barri|Barri]] su postali svjetski izvoznici uglja. Do svog vrhunca 1913. godine, Wales je proizvodio skoro 61 milijun tona uglja. Kako u južnom Walesu, tako je i na sjeveroistoku zemlje bilo značajno polje uglja, posebno oko [[Wrecsam|Wrecsama]].<ref>{{cite web|url=http://www.museumwales.ac.uk/en/rhagor/article/1912/|title=Wales – the first industrial nation of the World|publisher=[[National Museum Wales|Amgueddfa Cymru – National Museum Wales]]|date=5.10.2008.|accessdate=9.9.2010|deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111003192341/http://www.museumwales.ac.uk/en/rhagor/article/1912/|archivedate=3.10.2011}}</ref> Pošto se Wales oslanjao na proizvodnju sirovina a ne potrošačkih proizvoda, posjedovao je malo vještih zanatlija u odnosu na [[Birmingham]] ili [[Sheffield]] u Engleskoj i u njemu se nalazilo malo tvornica potrošačkih proizvoda – ključne osobine većine područja povezanih s industrijskom revolucijom.<ref name="Davies393"/> Ipak, sve su prihvaćenije tvrdnje da je industrijska revolucija ovisila o korištenju energije i materijala proizvedenih u Walesu, pa je u tom smislu Wales bio ključan.<ref name="Davies393"/>
===Suvremeni Wales===
Red 294:
Dvadeset područja odgovornosti koja su prebačena na velšku vladu, poznatih kao "predmeti", uključuju poljodjelstvo, gospodarski razvoj, obrazovanje, zdravstvo, stambena pitanja, mjesnu upravu, socijalne službe, turizam, prijevoz i velški jezik.<ref name="Cynulliad 3">{{cite web |title=Making laws for Wales |url=http://www.assemblywales.org/abthome/making-laws-for-wales.htm |accessdate=6.10.2010 |publisher=[[Narodna skupština Walesa]] |year=2010 |website=Web-stranica [[Narodna skupština Walesa|Narodne skupštine Walesa]] |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100922170818/http://assemblywales.org/abthome/making-laws-for-wales.htm |archivedate=22.9.2010}}</ref><ref name="Cynulliad 4">{{cite web |title=Schedule 5 to the Government of Wales Act 2006 (as amended) |url=http://www.assemblywales.org/bus-home/bus-legislation/bus-legislation-guidance/bus-legislation-guidance-documents/legislation_fields/schedule-5.htm |accessdate=6.10.2010 |publisher=[[Narodna skupština Walesa]] |year=2006 |website=Web-stranica [[Narodna skupština Walesa|Narodne skupštine Walesa]] |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101120052232/http://assemblywales.org/bus-home/bus-legislation/bus-legislation-guidance/bus-legislation-guidance-documents/legislation_fields/schedule-5.htm |archivedate=20.11.2010}}</ref> Od svoga nastanka 1999. godine Narodna skupština Walesa nije imala primarnu zakonodavnu moć.<ref name="Cynulliad 5">{{cite web|title=Government of Wales Act 1998 |url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/1998/38/contents |accessdate=6.10.2010|publisher=[[Vlada Ujedinjenog Kraljevstva]] |year=2010 |website=Web-stranica [[The National Archives (Ujedinjeno Kraljevstvo)|The National Archives]]}}</ref> Međutim, od stupanja na snagu [[Akt o upravi u Walesu 2006.|akta o upravi u Walesu]] 2007. godine Skupština ima moć da donosi zakone ([[Mjere Narodne skupštine Walesa|skupštinske mjere]]) za određena pitanja u područjima prenesenih odgovornosti. Dodatne ovlasti su dobijene kasnije, ili izravno od britanskog parlamenta ili njegovim odobravanjem tzv. ''[[Legislative Competence Order]]'' (LCO, zahtjev Narodne skupštine za dodatne ovlasti, [[Velški jezik|vel.]] ''Gorchymyn Cymhwysedd Deddfwriaethol'' - GCD). Aktom o upravi u Walesu iz 2006. godine Skupštini je dozvoljeno da dobije primarnu zakonodavnu moć za širi opseg pitanja u sklopu područja prenesenih odgovornosti ukoliko je to odobreno referendumom.<ref name="Cynulliad 6">{{cite web|title=Government of Wales Act 2006 |url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2006/32/contents |accessdate=6.10.2010|publisher=[[Vlada Ujedinjenog Kraljevstva]]|year=2010 |website=Web-stranica [[The National Archives (Ujedinjeno Kraljevstvo)|The National Archives]]}}</ref>
[[Referendum o devoluciji u Walesu 2011.|Referendum]] o proširenju zakonodavne moći Narodne skupštine je u skladu s tim održan 3. ožujka 2011. godine. Referendumsko pitanje je glasilo: "Želite li da od sada Skupština bude u mogućnosti da donosi zakone vezane za ''sva'' pitanja iz 20 područja odgovornosti za koja ima ovlasti?" Ishod je bio da je 63,49% glasača
====Vanjski poslovi====
Red 308:
{{Mjesna uprava u Walesu (karta)}}
Bilješka: U Walesu se nalazi šest gradova. Pored Caerdydda, Casnewydda i Abertawea [[Mjesta sa statusom grada u Ujedinjenom Kraljevstvu|taj status]] imaju i gradovi [[Bangor, Gwynedd|Bangor]], [[Llanelwy]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''St Asaph'') i [[St Davids|Tyddewi]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''St Davids'').
==Zakon i red==
{{Main|Cyfraith Hywel|Velško pravo|Britansko pravo|Englesko pravo}}
{{See also|Pogranični lordovi}}
[[File:The Old Court House Ruthin Wales.jpg|thumb|Stara zgrada suda u [[Rhuthun]]u, [[Dinbych (okrug)|okrug Dinbych]], sagrađena 1401. godine nakon [[Owain Glyndŵr|Glyndŵrovog]] napada na grad]]
[[File:Laws of Hywel Dda (f.4.r) Judge cropped.jpg|thumb|Prikaz velškoga sudca iz ''[[Cyfraith Hywel|Zakona Hywela Dobrog]]'']]
Prema tradiciji, srednjovjekovni velški zakon je sastavljen na skupu u [[Hendy-gwyn]]u oko 930. godine u organizaciji [[Hywel Dobri|Hywela Dobrog]], kralja najvećeg dijela Walesa od 942. godine do njegove smrti 950. godine. 'Zakon Hywela Dobrog' ([[Velški jezik|vel.]] ''Cyfraith Hywel''), kako je kasnije prozvan, uzakonio je prethodno postojeće [[Keltsko pravo|običajno pravo i pravnu praksu]] koji su evoluirali u Walesu tijekom stoljeća. Velško pravo je stavljalo naglasak na plaćanje odštete za zločin žrtvi ili žrtvinom rodu umjesto vladarove kazne.<ref name="HMCS">{{cite web |title=History and Development of the Welsh Language in the Courts |url=http://www.hmcourts-service.gov.uk/cms/12003.htm#1 |accessdate=7.10.2010 |publisher=[[Sudska služba Njenog veličanstva]] |date=11.6.2007. |website=Web-stranica [[Sudska služba Njenog veličanstva|Sudske službe Njenog veličanstva]]|deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110606124550/http://www.hmcourts-service.gov.uk/cms/12003.htm#1 |archivedate=6.6.2011 }}</ref><ref>Davies (2008) p. 450</ref><ref>Davies (1994) p. 86</ref> Osim u [[Velške marke|pograničju]], gdje su zakone sprovodili pogranični lordovi, velško pravo je bilo na snazi u Walesu do [[Rhuddlanski statut|Rhuddlanskog statuta]] iz 1284. godine. [[Edward I od Engleske]] je pripojio [[Kneževina Wales|kneževinu Wales]] nakon smrti [[Llywelyn ap Gruffudd|Llywelyna ap Gruffudda]] i po statutu je velško pravo prestalo važiti za krivične predmete. Pogranično pravo i velško pravo (za građanske predmete) su ostali na snazi dok [[Henry VIII od Engleske]] nije u cjelosti pripojio Wales putem [[Akti o zakonima u Walesu iz 1535. i 1542.|akata o zakonima u Walesu]] (često nazivanih aktima Unije iz 1536. i 1543. godine), nakon čega se englesko pravo počelo primjenjivati i u Walesu.<ref name="HMCS"/><ref>Davies (1994) p. 225</ref> [[Akt o Walesu i Berwicku iz 1746.]] godine obezbijedio je da svi zakoni koji vrijede za Englesku automatski vrijede i za Wales (i grad [[Berwick-upon-Tweed|Berwick]] na englesko-škotskoj granici) osim ako se u zakonu nedvosmisleno tvrdi suprotno. Ovaj akt je poništen za Wales 1967. godine. Englesko pravo je važeći pravni sustav u [[Engleska i Wales|Engleskoj i Walesu]] od 1536. godine,<ref name="Wales Hist 263">Davies (1994) p. 263</ref> mada sada postoji sve veće tijelo suvremenog [[Velško pravo|velškog prava]] nakon [[Velška devolucija|velške devolucije]].
Englesko pravo se smatra sustavom [[Opće pravo|općeg prava]], gdje nema značajnije [[Kodifikacija (pravo)|kodifikacije]] zakona i zakonski [[precedent]]i su obavezujući. Na čelu sustava sudova je [[Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva]] koji je najviši sud u zemlji za krivične i građanske predmete. [[Sudovi Engleske i Walesa#Viši sudovi Engleske i Walesa|Viši sudovi Engleske i Walesa]] predstavljaju najviši [[Prvostepeni sud|prvostepeni]] i [[drugostepeni sud]]. Sastoje se iz tri suda: [[Žalbeni sud Engleske i Walesa|Žalbeni sud]], [[Visoki sud pravde Engleske i Walesa|Visoki sud pravde]] i [[Kraljevski sud Engleske i Walesa|Kraljevski sud]]. Manji slučajevi se saslušavaju na [[Magistratski sud (Engleska i Wales)|Magistratskom sudu]] ili na [[Okružni sud (Engleska i Wales)|Okružnom sudu]]. Godine 2007. regija Wales i Cheshire (poznata kao Ophod Wales i Cheshire do 2005. godine) prestaje postojati i Cheshire biva pripojen regiji Sjeverozapadna Engleska. Od toga trenutka Wales postaje zasebna pravna jedinica, iako je ostao dio jedinstvene [[Jurisdikcija|jurisdikcije]] [[Engleska i Wales]].<ref>Davies (2008) p. 453</ref>
Narodna skupština Walesa je ovlaštena da predlaže i donosi zakone za posebne potrebe Walesa van [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|britanskog parlamentarnog]] sustava. Među ovlaštenjima odobrenim [[Referendum o devoluciji u Walesu 2011.|referendumom]] održanim u ožujku 2011. godine nalazi se i pravo na donošenje [[Akti Narodne skupštine Walesa|skupštinskih akata]] vezanih za dvadeset područja nabrojanih u [[Akt o upravi u Walesu 2006.|aktu o upravi u Walesu]] iz 2006. godine (npr. zdravstvo, obrazovanje...). Pored ovog primarnog zakonodavstva, [[Vlada Walesa]] može donositi i specifičnije [[Sekundarno zakonodavstvo|sekundarne zakone]].
Wales opslužuju četiri područne policijske snage: [[Policija Dyfeda i Powysa]], [[Policija Gwenta]], [[Policija Sjevernog Walesa]] i [[Policija Južnog Walesa]].<ref>{{cite news|title=Two of the four Welsh police forces 'require improvement' in the way they prevent and investigate crime|url=http://www.itv.com/news/wales/2016-02-18/two-of-the-four-welsh-police-forces-require-improvement-in-the-way-they-prevent-and-investigate-crime/|work=ITV News|date=18.2.2016|accessdate=29.2.2016}}</ref> Postoji pet [[Zatvori u Walesu|zatvora u Walesu]]: četiri u južnoj polovici zemlje i jedan u [[Wrecsam]]u. U Walesu nema ženskih zatvora, a zatvorenice se smještaju u Englesku.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/wales/north_east/8545805.stm|title=MPs urge UK government to build north Wales prison|work=BBC News|date=3.3.2010|accessdate=31.12.2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.hmprisonservice.gov.uk/adviceandsupport/prison_life/femaleprisoners/|title=Female Prisoners|website=hmprisonservice.gov.uk|author=HM Prison Service|date=21.9.2000|accessdate=31.12.2010|archiveurl=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20110206184958/http://www.hmprisonservice.gov.uk/adviceandsupport/prison_life/femaleprisoners/|archivedate=6.2.2011}}</ref>
==Zemljopis i prirodna povijest==
| |||