Križevci – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 19:
 
== Geografija ==
Križevci su [[grad]] u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]], prema popisu stanovništva iz [[2001]] ima ukupno 11.894 stanovnika. Zbog blizine [[Zagreb]]a (57 km), Križevci se razvijaju kao satelitsko gradsko naselje s povoljnim smještajem u blizini regionalnih središta [[Koprivnica|Koprivnice]] (31 km), [[Bjelovar]]a (33 km) i [[Varaždin]]a (48 km). Za nastanak je Križevaca bio važan makroprometni položaj. Još od antike i [[SredniSrednji vijek|srednjeg vijeka]] na križevačkom prostoru se nalazilo križište prometnih pravaca, a kroz Križevce je prolazila poznata cesta kralja Kolomana koja je povezivala panonski i [[Jadransko more|jadranski]] prostor. Suvremeni raster prometnih veza, nakon izgradnje makadamskih regionalnih putova između Podravine, [[Kalnik|kalničkog prigorja]] i Posavine u [[18. stoljeće|18. st.]], završen je izgradnjom željezničkih pruga prema Zagrebu i Koprivnici ([[1870]].), te Bjelovaru ([[1894]].). Grad je danas cestovno križište koje je, osim smještaja na prometnici koja povezuje Koprivnicu s [[Vrbovec|Vrbovcem]], ishodište regionalnih cestovnih veza iz smjera Bjelovara, iz Sudovca i doline rijeke Bednje, iz zelinskog prigorja preko Čanjeva te iz Rasinje preko Apatovca. Križevci leže na 140 m nadmorske visine, na južnom ishodištu kalničkog prigorja.
 
Topografski se nalazi na diluvijalnoj (pleistocenoj) gradi, na otcjeditom terenu između zamočvarenih aluvijalnih dolina potoka Vrtlina s istoka te Koruške sa zapada, na povoljnoj poziciji južnog izlaza kalničkog prigorja prema dolini potoka Glogovnice. Rebrasto raščlanjen reljef je uvjetovao mikrotopografski razvitak grada. U novije vrijeme Križevci prelaze u aluvijalnu holocenu dolinu Glogovnice prema željezničkom kolodvoru. Prigorski reljef s vertikalom horsta Kalnika, geološko-petrografski sastav, povoljna klima i bogatstvo voda bili su elementi gospodarskog i demografskog razvoja Križevaca. Suvremena demografsko-gospodarska transformacija je izmijenila odnose u prostoru i u strukturi stanovništva, a vidljiva je kroz procese deagrarizacije i industrijalizacije, te deruralizacije, odnosno ne samo napuštanja poljoprivredne proizvodnje nego i okolnih sela te pojačanog preseljavanja u grad Križevci koji je u posljednjim desetljećima znatno napučen i industrijaliziran.