Vojvoda – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rely on wikidata for interwiki links
mNema sažetka izmjene
Red 3:
{{Razine plemstva}}
 
'''Vojvoda''' ('''Vojvotkinja''') je [[titula]] koja može označavati [[vojni čin]] i/ili [[plemstvo]]. Potječe od [[staroslavenski jezik|staroslavenske]] riječi ''voevoda'' (vojni vođa) odakle se proširila u mnoge slavenske jezike, dok u ostatku Evrope njen ekvivalent potječe od [[latinski jezik|latinske]] riječi ''dux'' ([[duks]]) za ratnog poglavicu.
 
U [[Rimsko Carstvo|rimsko]] doba izraz ''dux'' se koristio za komandante [[barbari|barbarskih]] [[auxillia|pomoćnih trupa]], zbog čega su ga za vrijeme [[Velika seoba naroda|Seobe naroda]] poglavice [[Germani|germanskih]] naroda koristile tu titulu kako bi legitimirale svoj boravak na prostoru Carstva. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]], s razvojem [[feudalizam|feudalizma]], titula vojvode je uz vojne počela primati i upravne funkcije, odnosno biti vezana za teritoriju pod nazivom [[vojvodstvo]]. S vrememenom je u mnogim državama postala nasljedna, odnosno najviša plemićka titula ispod [[kralj]]a. Često se koristila za članove kraljevske porodice, a da bi se oni razlikovali od "običnih" vojvoda, uvedene su titule [[nadvojvoda]] i [[veliki vojvoda|velikih vojvoda]].
 
U zemljama njemačkog govornog područja se koristi izraz [[herceg]] ({{jez-nemnjem|herzog}} -= "vojskovođa"), odnosno [[duks]] ({{jez-lat|dux}}), koji se ponekad prevodi i kao [[knez]].
 
U Hrvatsko-ugarskom kraljevstvu herceg ili vojvoda je bio kraljev zamjenik, odnosno upravitelj nekog pograničnog područja. U Hrvatskoj je po hijerarhiji herceg bio odmah iza kralja. Ponegdje hercega su titulirali kao vicerex. Čast hrvatskih hercega imali su kraljev brat ili najstariji kraljev sin - prijestolonasljednik, član kraljevske dinastije [[Arpadovići|Arpadović]], koji je u ime kralja vladao u Hrvatskoj, od [[Drava|Drave]] (i [[Dunav]]a) do [[Jadran]]a.<ref>{{cite journal|url=http://www.muzej-pakrac.hr/zbornik/zbornik2011.pdf|title=Ковница је била у Пакрацу|first=Бранко|last=Крижан|journal=Годишњак|publisher=Повијесно друштво Пакрац-Липик|place=Пакрац|volume=7|year=2010}}</ref>