Arheološka nalazišta na Glasincu – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 1:
[[File:Prehistoric Illyrians Sites & Cultures by Wilkes.png|mini|desno|Glasinac na mapi nalazišta iz perioda V-I stoljeća pne.]]
'''Arheološka nalazišta na Glasincu''' su na području opština [[Sokolac]], [[Rogatica]], [[Pale]], [[Pale-Prača]], [[Bosna i Hercegovina]]. Iz [[Praistorija|praistorijskog]] vremena, još iz vremena [[Neolit|neolita]], ali prvenstveno iz doba [[Iliri|Ilira]] i plemena [[Autarijati]], je veliki broj [[Gradine (praistorijska naselja)|gradina]] i na hiljade [[Tumuli|tumula]]. Po velikom broja nalaza sa ovih nalazišta, najizrazitija grupa [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[Željezno doba|željeznog doba]], koja se rasprostirala u istočnoj Bosni i Hercegovini, jugozapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i sjevernim dijelovima [[Crna Gora|Crne Gore]], nazvana je [[Glasinačka kultura]].<ref name="Basler">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>Nosioci glasinačke kulture su pripadnici [[Iliri|ilirskog]] plemena [[Autarijati]]. <ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=22187 Hrvatska enciklopedija – Glasinac]</ref>
 
 
Površina Glasinca je 22 km<sup>2</sup>, na nadmorskoj visini iznad 800 metara. Visoravan se sastoji od prostranih livada i pašnjaka, karakterističnim za istočni dio Bosne, čije je dno mahom od tvrdih nepropustljivih stijena. Okružen je četinarskim šumama i vrhovima [[Romanija|Romanije]], [[Bogovićka planina|Bogovićke planine]], Gradine, Rabra, Crnog vrha, Kopita, Kratelja.
Linija 7 ⟶ 6:
== Gradine ==
Prvi popis gradina napravio je [[Ćiro Truhelka]], a kasnije je spisak proširivan novim otkrićima.
 
Girsko brdo 2– Borovac 3– Ilijak-Zagrađe 4– Križevac
 
'''Klisura-Kadića brdo''' je arheološki lokalitet sa gradinom iz ranog željeznog doba, polukružnog oblika 77x32 m. Otkrivena je 1880, kada je prvi put istraživana. Tokom 1980 i 1988 ponovo je iskopavana <ref name="Kadića Brdo"> {{Cite web |url= https://www.researchgate.net/figure/285598028_fig1_Fig-1-Map-of-Eastern-Bosnia-Glasinac-Plateau-showing-location-of-Kadica-Brdo-based|title=Gradina Kadića Brdo |work= |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Nalazi sa ovog lokaliteta značajni su za razumijevanje ekonomije planinskog regiona Glasinac iz doba Glasinačke kulture. Ovdje je pronađen znatan broj dobro očuvanih arheozooloških nalaza prikupljenih tokom iskopavanja 1988. god, pa se ostaci životinjskih kostiju mogu iskoristiti za rekonstrukciju prethistorijske ekonomike ovog naselja.
Linija 18 ⟶ 15:
Analize jasno pokazuje da je sitna stoka uzgajana nomadski. Ove životinje su tokom zime preseljavane u mjesta nizinskih ispaša koja su bila zaštićena od oštrih vremenskih uslova ovog visinskog kraja.
 
Girsko brdo 2– Borovac 3– Ilijak-Zagrađe 4– Križevac - Berkovići – Bukovik – Liješće – Pediše – Bijela voda – Šahinski Grad – Vitez - Pohovac (otkrivena 1890, iskopavana 1977) – Pliješ – [[Bjelosavljevići]] – Velika gradina Novo seociNovoseoci (otkrivena (1890) – Mala gradina [[Novoseoci]] – Buljukovina – Vitanj – Loznik (otkrivena 1893, iskopavana 1979.) – Miošići – [[Tumuli na Ilijaku|Ilijak-Vinogradi]] (Otkrivena je 1893, iskopavana 1893 i 1981) – Prisoje I – Prisoje II – Zidina Košutica – Vjetrenik Košutica – Margetići – [[Sokolac]] – Staro selo – Šuke-[[Kusače]] – Kusače I – Kusače II - Dolovi –Amovići – Hreljin Grad – Mlađ – Šenkovići I – Šenkovići II – Vrbarje – Vrlazije (otkrivena 1894, iskopavana 1978) – Kramer selo – Vuškovići – Golubovići I – Golubovići II – Kovanje – Gulija – Kopljevići – Gradina Dumanjići – Pračšići – Laznica – Ilijak-Sjeversko – Gradac-Osovo – Kik-Osovo – Ilića kuća-Osovo - Rujnik <ref name="Glasinačka kultura"> {{Cite web |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf |title=Blagoje Govedarica: Otkriće Glasinačke kulture- Gradine |work=Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
[[File:Glasinačka kolica 600 BC.jpg|mini|desno|Glasinačka kolica]]
== Tumuli ==
Linija 25 ⟶ 22:
Prva iskopavanja tumula obavio je 1880. godine [[Austro-Ugarska|austro-ugarski]] poručnik Johan Leksa kada je i pronašao čuvena '''Glasinačka kolica''' (1055 gr.) - kadionicu, koja su i danas u Prirodnoistorijskom muzeju u Beču. Sastoje se od poveće ptice, na kojoj je manja ptica kao poklopac, smještene na četiri točka. Istraživanja su nastavili [[Ćiro Truhelka]], [[Đorđe Stratimirović]] i [[Franjo Fiala]]. Ukupno u XIX vijeku iskopano je 1234 humki, oko 250 praznih.<ref name="Glasinački tumuli"> {{Cite web |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf |title=Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Tumuli |work=Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
 
U [[tumuli]]ma ima i paljevinskihskeletnih i skeletnihpaljevinskih grobova, u kojima su nađeni mnogobrojni grobni prilozi (metalno oruđe, oružje i nakit, keramika). <ref name="Glasinac Vasić"> {{Cite web |url= http://www.balkaninstitut.com/pdf/izdanja/balcanica/balcanica%2035/03%20Vasic.pdf |title= Rastko Vasić: Beleške o Glasincu - Autarijati |work=Arheološki institut - Beograd |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Kod tih priloga radi se pretežno o domaćim proizvodima, sa lokalnim karakteristikama.
 
=== Tumuli na Ilijaku ===
Tumuli na Ilijaku su skupina [[Tumuli|tumula]] pored ilirske [[GradinaGradine (praistorijska naselja)|gradine]] Ilijak, udaljene 3 km. od Hrenovice, opština [[Prača]], [[Bosna i Hercegovina]]. Naziv Ilijak se koristi u stručnoj literaturi, dok lokalno stanovništvo koristi naziv Vinograd-Gornja Vinča.
 
Brzi društveni razvitak [[Autarijati|autarijatskih]] zajednica tokom VIII. i posebno u VII. st. p. n. e. ogleda se prvenstveno u jačanju moći i stabilizaciji položaja i autoriteta pojedinih lokalnih, ''kneževskih dinastija'',<ref name="ČovićAutarijati">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967|title= Borivoje Čović – O IZVORIMA ZA ISTORIJU AUTARIJATA, s.116 |work= ANUBIH, Godišnjak 1967 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> koje nameću svoj autoritet na pojedinim područjima. O tom procesu najbolje svjedočanstvo pružaju u nauci poznati [[Ilirski kneževski grobovi|kneževski grobovi]], sa bogatim i raznovrsnim materijalom pronađenim u njima.<ref name="Historija Autarijata"> {{Cite web |url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |title= Salmedin Mesihović: Historija Autarijata |work=Filozofski fakultet Sarajevo, 2014. |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
Linija 45 ⟶ 42:
 
=== Arareva gromila ===
Arareva gromila na Glasincu je najpoznatiji [[Tumuli|tumul]] poznatne veličiniveličine i sadržajubogatog i sadržaja, nađen kod Čavarina. Ime se izvodi iz riječi ''arar'' koja se očuvala u [[Albanski jezik|albanskom jeziku]] i označava humku. Gromilu je otkrio Ćiro Truhelka 1890 godine. Prije njega gromilu su prekopavali tragači za blagom. Promjer joj je 22 metra, visina 1,8 metra.
 
Po nađenom sadržaju, zaključeno je da je to bila grobnica otmjenog velikaša (kneževski grobovi, vladarski tumuli). <ref name="Glasinac"> {{Cite web |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-5.pdf |title=Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura – V. Glasinački kneževi |work=Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Nađeno je mnoštvo predmeta od bronze, poredanih uz južni rub gromile na dubini od 0,5 metara. Istočni kraj bio je prepun komadića ugljena i pepela. Kosti su bile na pola spaljene. To govori da je mrtvac spaljen na lomači, pa je potom sazidana gromila od kamena.
 
Uz ovo garište nađen je očuvani kostur, nešto jednostavnijeg nakita i željeznog oružja: usko dugo koplje, drugo manje koplje, bojna sjekira sa oštricom na obe strane. Od nakita nađeni su: 10 dugmeta oblika dvostrukog krsta, nekoliko okruglig dugmeta sa dugačkim drškom i nekoliko bombaka. Predpostavlja se da je to vojnik koji je poginuo zajedno sa svojim vođom, pa je uz njega i sahranjen, ili možda sluga koji je pošao za svojim gospodarem da mu služi i na onom svijetu i oružje čuva.