Radoslav Nemanjić – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Bilo je delova sa pravopisnim greskama to jest deo
Nema sažetka izmjene
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Red 25:
Kralj Radoslav, naslednik [[Stefan Nemanjić|Stefana Prvovenčanog]], je bio oženjen Anom, kćerkom [[Teodor Komnin Duka|Teodora Duke]], [[epirska Despotovina|despota Epira]]. U vanjskoj politici se oslanjao na [[Epirska Despotovina|Epirsku Despotovinu]], grčku državu nastalu u [[Epir (region)|Epiru]] posle pada [[Istanbul|Carigrada]]. U crkvenoj politici je želeo da izgladi narušene odnose sa [[Ohridska arhiepiskopija|Ohridskom arhiepiskopijom]].
 
Radoslav je bio najstariji sin [[Stefan Nemanjić|Stefana Prvovenčanog]] iz njegovog prvog braka s Evdokijom Anđel koja je bila kćer vizantijskog cara [[Aleksije III, bizantski car|Aleksija III]]. Među historičarima postoji veliko neslaganje da li je on bio jedino muškogej dete ili ne iz tog nesretnog braka koji završava protjerivanjem Evdokije zbog preljubništva. Bez obzirakurca nanije razlogemogla da zivi do rastave među njegovim roditeljima dolazi u doba [[Ugarska|Ugarske]] svađe s [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbijom]] oko [[Zahumlje|Zahumlja]] koja će rezultirati i kratkotrajnom Ugarskom okupacijom i postavljanjem [[Vukan Nemanjić|Vukana Nemanjića]] za velikog župana Srbije.STRAJE VUKMIRA
== Život ==
 
Radoslav je bio najstariji sin [[Stefan Nemanjić|Stefana Prvovenčanog]] iz njegovog prvog braka s Evdokijom Anđel koja je bila kćer vizantijskog cara [[Aleksije III, bizantski car|Aleksija III]]. Među historičarima postoji veliko neslaganje da li je on bio jedino muško dete ili ne iz tog nesretnog braka koji završava protjerivanjem Evdokije zbog preljubništva. Bez obzira na razloge do rastave među njegovim roditeljima dolazi u doba [[Ugarska|Ugarske]] svađe s [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbijom]] oko [[Zahumlje|Zahumlja]] koja će rezultirati i kratkotrajnom Ugarskom okupacijom i postavljanjem [[Vukan Nemanjić|Vukana Nemanjića]] za velikog župana Srbije.
 
Povratkom na vlast Stefana Prvovenčanog 1204. godine [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbija]] dobiva i kontrolu nad Zahumljem gdje je Radoslav postavljen za vladara. Direktni rat između Srbije i Ugarske se završio, ali celi ostatak očeve vladavine se nastavlja onaj za Zahumlje koji su srpske snage polako, ali sigurno gubile. Niti krunidba Stefana Prvovenčanog za kralja [[1218]]. godine to neće promeniti, a sada već visoke godine novookrunjenog kralja su značile da je on sve manje mogao efektivno upravljati svojom državom. Rezultat toga je bila njegova odluka da Radoslavu kao svom [[prestolonasljednik]]u daruje na upravljanje i [[Zeta (država)|Zetu]] to jest današnje Crnu Goru. Radoslav će tamo biti guverner između [[1222]] i [[1228]] godine kada Stefan Prvovenčani [[abdikacija|abdicira]] u njegovu korist.