Kolekcija (programiranje) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: U informatici, '''kolekcija''' je klasa, struktura podataka,<ref>Paul E. Black (ed.), entry for ''data structure'' in ''Dictionary of A…
(nema razlike)

Verzija na datum 17 januar 2019 u 23:16

U informatici, kolekcija je klasa, struktura podataka,[1][2] ili apstraktni tip podataka (ADT) čije su instance kolekcije drugih objekata. Drugim rečima, oni čuvaju objekte na oragnizovan način koji prati specifična pristupna pravila. Veličina kolekcije zavisi od broja objekata (elementa) koje sadrži. Osnovna primena različitih tipova kolekcija može varirati u kompleksnoti prostora i vremena, koja pruža fleksiblinost pri biranju tačne implementacije za dati scenario. 

Pregled

Na kolekcije se može gledati na tri načina:

  • pristup, to je način pristupu objekta kolekcije. U slučaju nizova, pristip se izvršava sa indeksom niza. U slučaju stekova, pristup se izvršava prema LIFO(poslednji unutra, prvi spolja) redosledu (alternativno ime: FILO, prvi unutra, poslednji spolja)[3] i u slučaju redova izvršava se prema FIFO(prvi unutra, prvi spolja) redosledu (alternativno ime: LILO, poslednji unutra, poslednji spolja);[3]FIFO(investopedia.com)</ref>[4]
  • skladištenje, način skladištenja objekata kolekcije,
  • prelaženje, to je način prelaženja objekata kolekcije.

Za kolekcije klasa se očekuje da implementuju metode da rade sledeće:

  • napraviti praznu kolekciju;
  • ubaciti objekte u kolekciju;
  • izbrisati objekte iz kolekcije;
  • izbrisati sve objekte u kolekciji (očisti);
  • pristupiti objektima u kolekciji;
  • pristupiti određenom broju objekata u kolekciji (veličina).

Kolekcije su ponekad implementovane u konjukciju preko iteratora.

Kolekcije bazirane na referencama i vrednostima

Kolekcije se mogu podeliti u dve grupe:

  • kolekcije bazirane na vrednostima;
  • kolekcije bazirane na referencama.

Kolekcije bazirane na vrednostima

Kolekcije bazirane na vrednostima čuvaju kopije objekata. Kada se pristupi objektu, objekat vraća kopiju njega. Ako se spoljni objekat promenjen posle njegovog ubacivanja u kolekciju, ne utiče na sadržaj kolekcije.

Kolekcije bazirane na referencama

Kolekcije bazirane na referencama čuvaju pokazivače ili reference za objekte. Kada se pristupi objektu, objekat vraća referencu. Ako je spoljni objekat promenjen posle njegovog ubacivanja u kolekciju, utiče na sadržaj kolekcije.

Slobodna vrednosti i asocijativne kolekcije

Kolekcije se mogu podeliti u dve grupe:

  • kolekcije slobodne vrednosti;
  • asocijativne kolekcije.

Kolekcije slobodne vrednosti

Svaki objekat je sačuvan nezavisno u kolekciji i pristupa mu se direktno ili sa iteratorom.

Asocijativne kolekcije

Asocijativni niz, mapa, ili rečnik je kolekcija koja se sastoji iz (ključ, vrednost) parova, takvih da svaki ključ se pojavljuje najviše jednom u kolekciji. Ključ služi da se pronađe vrednost, objekta, ako je sačuvan u kolekciji.

Primeri kolekcija

Kolekcije su podeljene u Standardnoj biblioteci šablona u asocijativne kolekcije i standardne kolekcije sekvenci. Osim ova dva tipa, postoje adapteri kolekcija. Strukturni podaci koji su implementovani preko kolekcija sadrže nizove, liste, mape, redove, skupove, stekove, tabele, stabla i vektore.

Grafičke kolekcije

Pomoćni alati vidžeta koriste specijalne vidžete koji se nazivaju Kolekcije za grupisanje drugih vidžeta (prozora, panela,...). Osim grafičkih osobina, imaju isti tip ponašanja kao kolekcije klasa, pošto čuvaju listu dečijih vidžeta, i dozvoljavaju dodavanje, uklanjanje, ili povratak vidžeta među njihovom decom. 

Implementacije

Vidi još

Reference

  1. Paul E. Black (ed.), entry for data structure in Dictionary of Algorithms and Data Structures.
  2. Entry data structure in the Encyclopædia Britannica (2009) Online entry Accessed on Oct 04, 2011.
  3. 3,0 3,1 LIFO(investopedia.com)
  4. FIFO(businessdictionary.com)
  5. "PL/SQL Collections and Records".

Spoljašnje veze