Standardni jezik – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 4:
|language=njemački |location=München |publisher=Fink |page=222 |isbn=3770525140 |oclc=491865109}}</ref> Nadregionalnost je njegovo osnovno svojstvo i glavni motiv njegovog nastanka.<ref>{{cite book |last= Daneš |first=František |editor1-last=Ammon |editor1-first=Ulrich |editor2-last=Dittmar |editor2-first=Norbert |editor3-last=Mattheier |editor3-first=Klaus J. (ur.) |title=Soziolinguistik: Ein internationales Handbuch zur Wissenschaft von Sprache und Gesellschaft II |publisher=Mouton de Gruyter |page=1507 |chapter=Herausbildung und Reform von Standardsprachen |url= |series=Handbücher zur Sprach- und Kommunikationswissenschaft 3.2 |location=Berlin & New York |year=1988 |language=njemački |isbn=3-11-011645-6 |oclc=639109991}}</ref> Svojom nadregionalnošću standardni jezik se razlikuje od ''[[dijalekat]]a'', koji su regionalni jezici. A svojstvom da obuhvaća sve slojeve društva standardni jezik se razlikuje od ''sociolekata'', koji su jezici pojedinih slojeva društva. To znači da standardni jezik ima šire područje prostiranja od dijalekata i od sociolekata. Zato se u definicijama standardnog jezika navodi da on natkriljuje dijalekte i sociolekte.<ref>{{cite book|last=Lewandowski |first=Theodor |year=1990| edition=5. |title=Linguistisches Wörterbuch |language=njemački |url= |series=Uni-Taschenbücher. Bd. 1518 |location=Heidelberg & Wiesbaden |publisher=Quelle und Meyer |page=1096 |isbn=3494021732}}</ref> Standardni jezici mogu biti monocentrični, kakav je [[japanski]] ili [[ruski]], a mogu biti i [[Policentrični standardni jezik|policentrični]], kad različite nacije govore svaka svoju standardnu varijantu jednog zajedničkog standardnog jezika, kakav je slučaj s [[engleski]]m jezikom, [[njemački]]m, [[srpskohrvatski]]m, [[francuski]]m, [[španjolski]]m, [[portugalski]]m, [[arapski]]m, [[malajski jezik|malajskim]], [[Hindu-Urdu|hindustanskim]], [[nizozemski]]m.<ref>{{cite book|editor1-last=Clyne |editor1-first=Michael G. |title=Pluricentric Languages: Differing Norms in Different Nations |url=http://books.google.hr/books?id=wawGFWNuHiwC&printsec=frontcover&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false |publisher=Mouton de Gruyter |page=481 |series= Contributions to the sociology of language 62 |location=Berlin & New York |year=1992 |language=engleski |isbn=3-11-012855-1 |oclc=24668375 |accessdate=9. juna 2014}}</ref>
 
Neki lingvisti koriste termini "standardni jezik" i "književni jezik" kao sinonimi, dok drugi autori smatraju književni jezik jednim od funkcionalnih stilova standardnog jezika, stavljajući ga u opoziciju govornom jeziku<ref>{{cite book | author=Mate Kapović | title=Čiji je jezik | publisher=Algoritam | location=Zagrzeb | edition=1 | year=2010 | isbn=9789533162829 | pages=55-74 | url=https://bib.irb.hr/datoteka/503036.Kapovic_Ciji_je_jezik.pdf}}</ref><ref>{{cite book| author=K. Ozóg | otherothers=J. Bartmiński (red.) | chapter=Ustna odmiana języka ogólnego| work=Encyklopedia kultury polskiej XX wieku -| title=Współczesny język polski | volume=2 | location=WroctawWrocław | year=1993 | pages=87}}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.edupedia.pl/words/index/show/489204_slownik_terminow_gramatycznych-jzyk_oglny.html | title=język ogólny | work=Słownik terminów gramatycznych | publisher=Edupedia | accessdate=18. novembra 2018}}</ref>.
 
== Zašto dolazi do standardizacije jezika ==