Vladimir Lenjin – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
m rv
Red 1:
{{Prebaciti|Vladimir Iljič Lenjin}}
{{Politički vođa
|ime= Vladimir Iljič Lenjin<br /><small>Влади́мир Ильи́ч Улья́нов, "Ле́нин"</small>
Linija 32 ⟶ 33:
}}
 
'''Vladimir Iljič Lenjin''' (Simbirsk, [[22. travnja]] [[1870]] - Gorki kraj [[Moskva|Moskve]], [[21. siječnja]] [[1924]]), [[ŽidoviRusija|židovskiruski]] revolucionar, državnik, filozof i publicist; predvodnik [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] 1917. u Rusiji i [[Crveni teror (Rusija)|Crvenog Terora]]; osnivač prve [[Komunistička partija|Komunističke partije]] i Kominterne; utemeljitelj Ruske Socijalističke Federativne Sovjetske Republike i [[SSSR|Sovjetskog saveza]].
 
== Djetinjstvo i mladost ==
[[Datoteka:Lenin-circa-1887.jpg|thumb|left|Lenjin kao dijete 1887.]]
Obiteljsko prezime Uljanov, publicistički i revolucionarni pseudonim Lenjin (u početku Volgin, Nikolaj Lenjin, kasnije V. I. Lenjin) po sibirskoj rijeci [[Lena|Leni]]. Lenjin potječe iz ugledne [[Židovi|židovske]] obitelji - otac Ilja Nikolajevič je bio upravitelj školskoga sustava u simbirskoj guberniji, nositelj Reda Stanislava prve klase i plemić (s dobivenim pravom nasljedovanja) četvrtog od četrnaest redova ruskog plemstva, a majka Marija Aleksandrovna Blank obrazovana žena, kći liječnika. Imao je dva brata i tri sestre, i svi su, osim jedne sestre, postali profesionalni revolucionari. Godine 1886. Lenjinov otac umire, a 1887. stariji brat Aleksandar, komu je budući sovjetski vođa bio dječački odan, biva obješen zbog sudjelovanja u neuspješnome pokušaju atentata na cara [[Aleksandar II.|Aleksandra II.]] Obitelj Uljanov napušta mjesto prebivališta i seli u [[Kazan]], gdje Lenjin iste godine upisuje studij prava na Kazanjskome sveučilištu. Nakon sudjelovanja u studentskim demonstracijama biva (premda je istraga pokazala da su njegova uloga i značenje u organizaciji i tijeku demonstracija nepostojeći) isključen sa sveučilišta (što su vlasti eksplicitno obrazložile činjenicom da se radi o bratu pogubljenog Uljanova) i protjeran u selo Kokuškino, gdje je proveo oko godinu dana.
 
== Školovanje revolucionara ==
Linija 109 ⟶ 110:
Mjeri li se važnost povijesnih osoba dosegom, opsegom i dubinom njihova utjecaja u oblikovanju svijeta, Lenjin je, po mišljenju praktički svih povjesničara jedna od najvažnijih ličnosti 20. stoljeća, a po sudu mnogih, i najvažnija. Lenjin je bio osoba koja je formulirala i provela program pobjede ideologizirane društveno-političke opcije koja se, bez njega, svodila na praksu sindikalističkih i općecivilizacijskih reformi: prije njega, nijedan se lijevi političar radikalnog usmjerenja nije, usprkos deklarativnim iskazima, usudio išta poduzeti da bi preuzeo vlast, a kamoli provesti duboku društvenu preobrazbu na crti ostvarenja egalitarnoga društva - u ovom slučaju prema apokaliptički shvaćenomu [[marksizam|marksizmu]]. [[Voluntarizam]] [[anarhist]]a rezultirao je jedino ekscesima poput [[atentat]]a i kratkoživućih, prostorno veoma ograničenih komuna, dok su europski marksisti izgubili mesijanski žar i posvetili se povećanju boljitka radničke klase putem taktičkih socijalnih poteza. Jedino je Vladimir Iljič Lenjin zamislio i ostvario mehanizam za preuzimanje vlasti, snažno ideologiziranu i vojno ustrojenu partiju, te u presudnom povijesnom razdoblju društvenoga rastroja za vrijeme 1. svjetskoga rata imao hrabrosti i političkoga genija da se upusti u borbu za vlast - i pobijedi. Historija poznaje sastavnice bliske [[lenjinizam|lenjinizmu]]: [[križar]]ske vjerske vojne redove, [[teokrat]]ske državice u [[islam]]u i [[kršćanstvo|kršćanskome]] srednjem vijeku, no, ovdje se radilo, u cjelini gledano, o ključnoj povijesnoj novini: sekularna lijeva [[ideologija]] pobijedila je na velikom ozemlju i nastavila pobjednički hod na području eurazije i dijelu američke hemisfere. Nema razloga za vjerovanje da bi [[marksizam]], da se Lenjin nije pojavio na povijesnoj pozornici, postao išta više od ideologije europske socijaldemokracije nalik onoj koju je utjelovljavala [[II. Internacionala]].
 
Komunistički se [[totalitarizam]], kojega je Lenjin utemeljio, u najvećoj mjeri raspao koncem 20. stoljeća, tako da se može postaviti pitanje je li Lenjinova borba zapravo bila povijesni abortus, slijepa ulica historije? I je li [[kapitalizam]], bilo liberalno-tržišnoga oblika, bilo državno - socijalnoga, društveni model kojemu pripada budućnost? No takva pitanja nemaju empirijskoga smisla i spadaju u područje historiozofske spekulacije i metafizike povijesti. [[Lenjinizam]] je bio glavni globalni proces koji je doveo do polarizacije ideoloških sila; bez njega nisu zamislivi desni radikalizmi poput nacizma i susljedni svjetskopovijesni procesi kao [[Drugi svjetski rat|2. svjetski rat]], [[dekolonijalizacija]] i nastanak novih država u Europi i svijetu. Ironijom sudbine, upravo je Lenjin, koje se smatrao za pravovjernoga marksista, cijelim svojim životom negirao tvrdnju, implicite sadržanu u marksizmu, da povijesne zakonitosti, neovisno od želja pojedinaca, nužno dovode do nastanka i nestanka društvenih formacija: preobraženi svijet kojega je ostavio iza sebe i koji se nikakvim historijskim determinizmom ne može iščitati post festum iz [[paralelogram]]a sila devetnaestostoljetnih društvenih, ekonomskih i političkih odnosa - potvrđuje da je čovjek taj koji, u neodredivo velikoj mjeri, stvara povijest.
 
{{Redoslijed|