Borivoj Čović – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''Borivoj Čović''' je arheolog i humanist rođen u Sarajevu 24.10.1927. godine, a umro izmučen ratom u opkoljenom Bihaću, 1995. godine. Osnovnu školu i gimn…
 
Nema sažetka izmjene
Red 4:
Kao apsolvent počeo je 1953. godine raditi u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu]], a u toj ustanovi ostao je do penzionisanja 1992. godine. U Zemaljskom muzeju bio je biran za [[kustos]]a, zatim naučnog saradnika, višeg naučnog saradnika i najzad naučnog savjetnika. Od 1957. do 1967. godine bio je načelnik Arheološkog odjeljenja, a zatim od 1967. do 1973. i direktor Zemaljskog muzeja. Od 1974. do proljeća 1992. godine, obavljao je i poslove odgovornog urednika arheološke sveske Glasnika Zemaljskog muzeja. Bio je jedan od pokretača ponovnog izdavanja, a od 1974. do 1979. godine i odgovorni urednik ''Wissenschaftliche Mitteilungen des Bosnisch-Herzegowinischen Landesmuseum'', časopisa koji je izlazio na više svjetskih jezika i koji je rezultate istraživanja Zemaljskog muzeja iz oblasti [[Arheologija|arheologije]], [[Etnologija|etnologije]] i prirodnih nauka učinio dostupnim široj svjetskoj naučnoj javnosti.
 
=== Naučni rad ===
Borivoj Čović je 1978. izabran za dopisnog, a 1987. godine za redovnog člana [[ANUBiH|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bio je član [[Njemačka|Njemačkog]] arheološkog instituta u [[Berlin]]u.
 
Odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vijencem 1971. godine, a Ordenom rada sa zlatnim vijencem 1985.g. Godine 1977. dodjeljena mu je 27-julska nagrada [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
=== Istraživanja ===
Čovićevo primarno naučno opredjeljenje je [[Bronzano doba|bronzano]] i [[željezno doba]]. Uz to se povremeno bavio i istraživanjem [[neolit]]a (višeslojno naselje [[Neolitska nalazišta na području Tuzle|Gornja Tuzla]]) i [[eneolit]]a, odnosno bakarnog doba.
 
Linija 11 ⟶ 15:
Uradio je monografijame posvećena [[Glasinačka kultura|glasinačkoj kulturi]] u kojima je, zajedno sa [[Alojz Benac|Alojzom Bencem]], obradio obimni, davno iskopani, ali u nauci do tada slabo pristupačan, materijal iz [[Tumuli|tumula]] sa [[Glasinac|glasinačke visoravni]]. Tom prilikom je taj veoma vrijedni materijal sistematizovan kulturno i hronološki, što je pružilo osnovu i oslonac za opredjeljivanje brojnih sličnih nalaza sa susjednih područja, kao i modernije i potpunije sagledavanje Glasinačke kulture u cjelini.
 
=== Naučni radradovi ===
Borivoj Čović je 1978. izabran za dopisnog, a 1987. godine za redovnog člana [[ANUBiH|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bio je član [[Njemačka|Njemačkog]] arheološkog instituta u [[Berlin]]u.
* Od Butmira do Ilira<ref>Čović, 1976,</ref>
 
* Bronzano i željezno doba (Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>)
Odlikovan Ordenom rada sa srebrnim vijencem 1971. godine, a Ordenom rada sa zlatnim vijencem 1985.g. Godine 1977. dodjeljena mu je 27-julska nagrada [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
* Eneolitski substrat
* Regionalne grupe ranog bronzanog doba
* Cetinska kultura<ref name="Posuška kultura">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/183795572/Posu%C5%A1ka-kultura-Borivoj-%C4%8Covi%C4%87 |title= Borivoj Čović –Posuška kultura |work= ANUBiH, Sarajevo. 2012 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>
* Srednje bronzano doba u Istri
* Prelazna zona
* Glasinačka kulturna grupa
* Srednjebosanska kulturna grupa (Praistorija južnoslavenskih zemalja V, Sarajevo, 1987, 481-528.)
* Grupa Donja Dolina – Sanski Most
* Pod kod Bugoina. Naselje bronzanog i željeznog doba u centralnoj Bosni
* Praistorijski depo kod Lukavca
* Ilirska nekropola u Čarakovu
* Rezultati revizionog ispitivanja tumula glasinačkog tipa
* Tragovi praistorijskih migracija u sjeveroistočnoj Bosni
* Rezultati sondiranja na praistorijskom naselju u Gornjoj Tuzli
* Gradinsko naselje na Kekića Glavici<ref>[http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2030.pdf Ante Škegro: Bibliografija radova akademika Borivoja Čoviča - ANUBiH, Godišnjak, knjiga 28]</ref>
 
== Literatura ==
* [[Branka Raunig]], [[Blagoje Govedarica]] – Borivoje Čović 1927-1995, GODIŠNJAK Knjiga 32, Centar za Balkanološka ispitivanja, Sarajevo, 2005
 
*
*{{cite book |last = Čović |first = Borivoj |title = Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA |url=https://docslide.com.br/documents/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |publisher = Veselin Masleša, Sarajevo |year = 1976 |isbn = }}
 
== Reference ==
{{reference}}
 
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi|Čović]]