Gradine u Duvanjskom polju – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 7:
Tokom čitavog razvoja gradinskih naselja na prostoru jugozapadne Bosne, vodeću ulogu imale su gradine na Duvanjskom polju. Polje je stalno naseljeno sa prostora zapadne Hercegovine i srednje Dalmacije. Naseljavanje je počelo od [[Bronzano doba|bronzanog doba]],<ref name="Iliri u JZB">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/198772678/Blagoje-Govedarica-Rano-bronzano-doba-na-području-istočnog-Jadrana |title= Blagoje Govedarica: Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana |work= ANUBiH Cantar za balkanološka ispitivanja |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> i to isključivo na Duvanjsko polje, koje je dio istočnog jadranskog kulturnog kruga, odnosno Sredozemlja u širem smislu. Otada počinje razvoj Dalmata pa se Duvanjsko polje smatra kao klasično područje etnogeneze Dalmata. Antički natpisi nađeni u [[Mokronoge|Mokronogama]] doveli su do zaključka da je najpoznatije dalmatsko naselje [[Delminijum]], negdje na Duvanjskom polju. Smatra se da je Delminijum gradina na Libu.<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
Na prelasku [[Bronzano doba|bronzanog]] u [[Željezno doba|željezno doba]] povećava se broj izgrađenih gradina jer dolazi do povećanja stanovništva dolaskom iz srednje Bosne.<ref name="Basler">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Arheološki materijal pokazuje sličnost sa materijalom iz gradina [[Gradina Varvara (Prozor)|Varvara]] kod Rame i [[Gradina Pod
=== Gradina Petrovići ===
Na južnom dijelu Duvanjskog polja nalaze se dvije gradine, Velika i Mala gradina Petrovići. Na Maloj gradini nema nikakvih ostatake kulturnog sloja i služila je kao strateška dopuna u odbrani naselja. U Velikoj gradini, u gornjem sloju pronađeni su ostaci zidova i nekropola iz kasnijeg perioda. Pronađena je velika količina keramike (pehari raznih oblika, konične zdjele), životinjskih kostiju, kameni satirači i žrvnjevi. Keramika je ručne izrade i slična je nalazima na Varvari, što govori o naseljavanju u kasno bronzano doba.<ref name="Govedarica"/>
| |||