Verzija na datum 7 novembar 2018 u 17:36 uredi Zavičajac (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Patrolci, Vraćači 12.320 izmena Nova stranica: '''Bosanska kuća''' je naziv za osnovnu arhitektonsko-urbanističku cjelinu u gradovima Bosne i Hercegovine u periodu od XVI. do XIX. stoljeća.<ref name="…		Verzija na datum 10 novembar 2018 u 11:21 uredi poništi Zavičajac (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Patrolci, Vraćači 12.320 izmena Nema sažetka izmjene Novija izmjena →
Red 1: '''Bosanska kuća''' je naziv za osnovnu arhitektonsko-urbanističku cjelinu u gradovima [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]] u periodu od XVI. do XIX. ~~stoljeća~~Stoljeća, rađena u stilu [[Osmanska arhitektura u Bosni i Hercegovini\|osmanske arhitekture]].<ref name="BejtićA"/> Izvorna osnova u svim kućama [[Osmansko carstvo\|osmanskog perioda]] potječe iz [[Anadolija\|Anadolije]]<ref name="NRedžić">{{Cite web \|url= https://de.scribd.com/document/245963499/Husref-Redzic-Islamska-umjetnost \|title= Nusref Redžić: Islamska umjetnost \|work=Izdavački zavod Jugoslavija – Beograd 1967 \|accessdate= 13. 9. 2016}}</ref> == Stambeni kompleks i kultura stanovanja == Stambeni objekat nije samo kuća, već je to arhitektonski ansambl ansambl kojeg čine: kuća, avlija i bašta. Ovaj princip bio je pravilo u stambenoj arhitekturi osmanskog doba. Ovisno o regionu, interpretacija ovog principa mogla je biti različita, ali je ona uvijek prepoznatljiva.<ref name="Kurto">{{Cite web \|url= https://de.scribd.com/document/110904578/Kurto-ARHITEKTURA-BIH-Razvoj-Bosanskog-Stila \|title= Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila \|work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo \|accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> ~~Stambeni kompleks se u pravilu sastojao iz tri dijela: kuće, avlije i bašče.~~ === Kuća === Stanovanje u bosanskoj kući karakterizira stroga izdvojenost prostorija za domaćinske poslove od prostorija za život. Tokom dana soba je služila kao prostor za objedovanje, druženje i prostor za spavanje.<ref name="BejtićA">{{Cite web \|url= https://de.scribd.com/document/346650792/Alija-Bejtic-Spomenici-Osmanlijske-Arhitekture-u-Bosni-i-Hercegovini \|title= Alija Bejtić: Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini \|work=Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973 \|accessdate= 13. 9. 2016}}</ref> Red 16: * glinena peć sa lončićima Imućniji ljudi imali su i bogatije rješenje kuće, sa dva zasebna dijela<ref>{{Cite web\|url=http://muzejsarajeva.ba/bs/dani-kantona-dan-noc-muzejadepandansi/svrzina-kuca\|title=Svrzina kuća {{!}} Muzej Sarajeva\|website=muzejsarajeva.ba\|language=en\|accessdate=2017-05-24}}</ref> Oba dijela imaju i zasebno dvorište i sav potrebni prostor u unutrašnjosti. Jedan dio kuće, pod imenom selamluk, je za muške članove. Drugi dio je samo za ženske članove i djecu, i do tog dijela zabranjen je pristup strancima i daljnim rođacima pa se po tome taj dio naziva haremluk.<ref name="BejtićA">{{Cite web \|url= https://de.scribd.com/document/346650792/Alija-Bejtic-Spomenici-Osmanlijske-Arhitekture-u-Bosni-i-Hercegovini \|title= Alija Bejtić: Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini \|work=Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973 \|accessdate= 13. 9. 2016}}</ref> [[File:Kitchen in Bosniak house2.JPG\|mini\|desno\|Kuhinja (mutvak) u kućama iz osmanskog perioda]] [[File:Bosniak house7.JPG\|mini\|desno\|Drvorezbarstvo u kućama iz osmanskog perioda]] === Dvorište === Dvorište ili avlija ~~ili~~ je dio kompleksa u kojem se obavljaju domaćinski poslovi. U njoj su smješteni: kuhinja , drvarnica, nužnik, staja, ostava-magaza, česma, vratnica (kapija), i cvijetnjak. Ograđena je visokim zidom po kojem se ponekad postavljao paravan od dasaka. Avlije su pokaldrmljene kamenim oblutkom, i zasađene lozom, cvijećem i zelenilom. === Bašta === Linija 39 ⟶ 38: Krovna konstrukcija je sastavljena od hatula (vjenčanica), rogova, rožnjača i podrožnjača, direka i kosnika, ako je pokrov prepušten. Kao pokrivač koristila se [[šindra]] ili kamena ploča od [[krečnjak]]a dužine 30-80 cm, a debljine 2-5 cm. ==== ~~Drvorezbarstvo~~Dekorisanje ==== Važna osobina bosanske kuće jeste njeno dekorisanje, u drvetu i [[kamen]]u, kao i metalu i tkanini. Javlja se na drvenim arhitektonskim elementima, na stropovima i namještaju. Ponekad je drvorezba bila ukrašena natpisima sa plastično izvedenim slovima. Tekstovi su ~~nekada~~ imali talismanski (apotropejski) karakter, ali često i historijski. U drvorezbarstvu se upotrebljavaju razne vrste drveta, razni motivi i razne tehnike. Karakterističan orijentalni tretman «bez početka i kraja» prisutan je u i drvorezbarskom dekorativnom tretmanu [[Arhitektura u Bosni i Hercegovini\|arhitekture u Bosni i Hercegovini]], gdje su elementi obično poredani jedan do drugog. [[File:Old town of Jajce.jpg\|mini\|desno\|[[Bosanska kuća Jajce]], jedina sa dva sprata, zbog prilagođavanja terenu]] [[File:Mostar-Muslibegovica kuca - muzeum.jpg\|mini\|desno\|Muslibegovića kuća]] [[File:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg\|mini\|desno\|Bosanska ([[Svrzina kuća~~\|Svrzina]]~~) ~~kuća~~ u administrativnom centru Sarajevo. U početku su se bosanske kuće gradile udaljene od ulice. Vremenom, uz pomoć doksata, došle su iznad ulice.<ref>{{Cite web\|url=http://web.archive.org/web/20170524170349/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2515\|title=Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika\|date=2017-05-24\|accessdate=2017-05-24}}</ref>]]▼ [[File:Kresevo - hornicke mestecko se zachovalymi domky z 19. stol.jpg\|mini\|desno\|Bosanska kuća u rudarskom gradu Kreševu]] ▲[[File:BiH, Sarajevo - Svrzina kuća 1.jpg\|mini\|desno\|Bosanska ([[Svrzina kuća\|Svrzina]]) kuća u administrativnom centru Sarajevo<ref>{{Cite web\|url=http://web.archive.org/web/20170524170349/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2515\|title=Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika\|date=2017-05-24\|accessdate=2017-05-24}}</ref>]] == Podvarijante == S obzirom na dužinu perioda kao i na različite regionalne utjecaje kojima je bila izložena u različitim područjima, tokom vremena je dolazilo do izvjesnih promjena kuće, ali osnovni principi su zadržani i primijenjeni u svakom pojedinom slučaju. Jedan broj kuća proglašen je za nacionalni spomenik BiH. Moguće je izdvojiti nekoliko podtipova. === Bosanska kuća Jace === Nastala je kao posljedica prilagođavanja gradnje na skučenom i kosom terenu. Na tipu Bosanska ku#a Jajcebosanske kuće Jajce osobito je izražena horizontalna raščlanjenost na puno, kamenom rađeno prizemlje, za zimske uslove stanovanja, i veoma laganu, jako perforiranu bondručnu konstrukciju sprata, za boravak ljeti. I tip krova – dinarski, u duhu je ambijenta. Njena kompaktna masa je koncipirana tako da može poslužiti i u odbrambene svrhe. ~~Nastala je kao posljedica prilagođavanja gradnje na skučenom i kosom terenu.~~ === Kuća iz Hercegovine === Linija 70 ⟶ 69: '''Hadžišabanovića kuća''' u Sarajevu je kompleks u kojem je i muška i ženska avlija, bivša momačka kuća, pomoćni objekat, bašta i avlijski zidovi. Zna se da je postojala 1751. godine. <ref>{{Cite web \|url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Hadzisabanovica%20kuca%20kompl%20BOS.pdf \|title= Hadžišabanovića kuća \|work=Komisija za nacionalne spomenike \|accessdate= 13. 9. 2016}}</ref> '''Porodična kuća Đumišića''' nalazi se u naselju Pobrđe, u [[Banja Luka\|Banjoj Luci]]. Nastala je u drugoj polovini XIX vijeka. <ref>{{Cite web \|url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=1 \|title= Đumišića kuća\|work=Komisija za nacionalne spomenike \|accessdate= 13. 9. 2016}}</ref> Dok je u ostalim krajevima Bosne položaj kuhinje najčešće u prizemlju objekta, pa „visinom“ prolazi kroz dvije etaže, u Bosanskoj krajini i Banjaluci, prostorija sa ognjištem, „kuća“ ili kuhinja, redovno je na spratnoj etaži , što je slučaj i sa Đumišića kućom. Kuhinja nije imala tavanice, a dim je izlazio na krovište i dalje kroz krovne badže. === Kuće za proizvodnju i trgovinu === Kuće za proizvodnju i trgovinu građene su u zanatskim i trgovačkim naseljima ([[Kreševo]], [[Fojnica]], [[Foča]]...). Pored stambenog sadržavale su i poslovni prostor, najčešće pravougaone osnove, s tim što je kraća strana bila okrenuta prema ulici, da bi se uz ulicu mogao smjestiti veći broj objekata. <ref>{{Cite web \|url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=7 \|title=Kreševo, istorijsko gradsko jezgro \|work=Komisija za nacionalne spomenike \|accessdate= 13. 9. 2018}}</ref> == Literatura == * [[Dušan Grabrijan]] i [[Juraj Najdhart]] - Arhitektura Bosne i Hercegovine i put u savremeno, Ljudska pravica, Ljubljana, 1957.

Bosanska kuća – razlika između verzija