Obrenovići – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 15:
Njen rodonačelnik bio je [[knez]] [[Miloš Obrenović]], a poslednji vladar kralj [[Aleksandar Obrenović]]. Za vreme vladavine Obrenovića Srbija je stekla nezavisnost na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 1878. Zatim marta 1882. od kneževine je postala kraljevina.
 
Dinastija Obrenovića danas nema direktnih [[muškarac|muških]] potomaka. Za samo 48 časova kobnog maja 1903. godine ostala bez 128 članova. Dugo se verovalo da nema preživelih Obrenovića. No u porodici Jakovljević znali su čiji su, ali su decenijama verovali da je bolje da ćute. Slobodan Jakovljević je devedesetih 20. veka prekinuo ćutnju. Deset godina je istraživao i dokazivao. Sudskom odlukom njemu i njegovom bratu Srboljubu potvrdili su su da su naslednici loze kneza Miloša, jer Jakovljevići potiču od gospodar Jakova, polubrata kneza Miloša Obrenovića. Potomci su u šestom kolenu. Baba Višnja je u prvom braku bila s Obrenom Martinovićem koji je poneo prezime Obrenović. Jakov je njeno dete. Višnja se preudala posle Obrenove smrti za Teodora Mihailovića. Jedno od dece je bio Miloš koji je poneo patronim Todorović ali je docnije uzeo prezime Obrenović po prvom mužu svoje majke. Slobodan Jakovljević je rešinrešio da nastavi zadužbinarsku tradiciju Obrenovića. Osnovao je Savet kraljevsko-kneževske kuće Obrenović, kojem predsedava profesor Dragan Vučinić.<ref>[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:438874-Naslednik-Zelim-da-povratim-slavu-i-ugled-Obrenovica Novosti. Naslednik: Želim da povratim slavu i ugled Obrenovića , V. MIJATOVIĆ , 13. jun 2013.]</ref>
 
== Vladari ==