Le Corbusier – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1:
[[DatotekaFile:Weissenhof Corbusier 103.jpg|mini|desno|Le CorbusierovaCorbusier-ova kuća sa izložbe u StuttgartuŠtutgartu iz- 1927.primjer [[Moderna arhitektura|moderne arhitekture]]]]
'''Charles Le Corbusier''' (La Chaux-de-Fonds, [[6. 10.|6. oktobar]] [[1887]]. - Roquebrune-Cap-Martin kraj Nice, [[27. 3.|27. mart]] [[1965]].), je bio francuski [[arhitekt]] švicarskog porijekla. Pravo ime '''''Charles Edouard Jeanneret''''' zauzima istaknuto mjesto u modernoj umjetnosti kao arhitekt, slikar i pisac. kojiBio je presudnojedan od najpoznatijih, najuticajnijih, ali i najosporavanijih arhitekata svih vremena. Iako bez formalnog uticaoobrazovanja na suvremenupolju svjetskuarhitekture, arhitekturusvojim teorijskim, ali prije svega praktičnim radovima dao je ogroman i ključan doprinos razvoju moderne arhitekture i internacionalnog stila, a posredno i celokupne arhitekture XX veka.<ref name="Britanica">{{Cite web |url= https://www.britannica.com/biography/Le-Corbusier |title= Le Corbusier |work= Encyclopedia Britannica |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref> I mada su mišljenja stručne javnosti o nekim njegovim stavovima do danas podjeljena, a njegove ideje na zapadu zamjenjene nekim novijim, uticaj koji je izvršio na arhitekturu i urbanizam u dobrom dijelu svijeta ne jenjava ni pola vijeka kasnije.
== Ostvarenja u početnom periodu ==
Primjenom novih materijala, poput armiranog betona, stakla i željeza, te novih građevinskih metoda, u arhitekturi je radikalno prekinuo s tradicionalnim građevinskim formama.<ref>Curtis (2006), p. 93</ref> Le Corbusier postaje poznat prvonagrađenim natječajnimkonkursnim projektom za palačupalatu ''Lige naroda u GeneviŽenevi'' [[1927]].
 
Iz ovog perioda potiče i njegov verovatno najpoznatiji projekat porodične kuće, [[Vila Savoja]] (Villa Savoye) u Poisiju, predgrađu [[Pariz]]a. Izgrađena je između 1928. I 1931. god. <ref>[http://tourisme.monuments-nationaux.fr/en/monuments/bdd/monument/48 Villa Savoye à Poissy: Tourism Industry]. Centre des monuments nationaux. Retrieved on January 19, 2011. (French)</ref> <ref name=ConcretePlanet>Courland, Robert. ''Concrete Planet''. Prometheus Books, Amherst, NY. (2012) page 326.</ref> Vila je reprezentativni primjer [[Moderna arhitektura|moderne arhitekture]] i Internacionalnog stila.
Primjenom novih materijala, poput armiranog betona, stakla i željeza, te novih građevinskih metoda, u arhitekturi je radikalno prekinuo s tradicionalnim građevinskim formama. Le Corbusier postaje poznat prvonagrađenim natječajnim projektom za palaču ''Lige naroda u Genevi'' [[1927]].
 
Već od dvadesetih godina XX veka počinje da se bavi i urbanističkim studijama, čime će izvršiti možda i najveći uticaj na svjetsku arhitektonsku scenu. Godine 1922. predstavlja plan za "Savremeni grad" (fr. Ville Contemporaine), plan humanog naselja za tri miliona stanovnika, gde je insistirao na parkovskim površinama i što većem procentu zelenila, zbog čega su mnogi ovu studiju nazvali "Kule u parku". Na ovim principima zasnovan je i njegov najpoznatiji projekat višeporodičnog stanovanja Unité d'Habitation (jednostavno "stambena zgrada"), koja je prvi put izvedena u Marseju, a kasnije primenjena i u Nantu, Berlinu i drugim gradovima. <ref>{{cite web|url=http://www.larousse.fr/encyclopedie/personnage/Le_Corbusier/129220|title=Encyclopédie Larousse en ligne – Charles Édouard Jeanneret dit Le Corbusier|first=Éditions|last=Larousse|date=|work=larousse.fr}}</ref>
 
== Osnivanje CIAM i Atenska povelja ==
Linija 17 ⟶ 21:
[[File:Chandigarh High Court.jpg|mini|desno|Chandigarh Indija]]
== U Indiji ==
Na pozin [[Nehru]]-a, 1950-ih dobiva priliku ostvariti ideje „Sunčanog grada” dizajnirajući nekoliko građevina u središtu nove prijestolnice indijske države Punjab, Chandigarha, prvog planskog grada u [[Indija|Indiji]].
* 1951. - Više zgrada u [[Ahmedabad]]u, [[Indija]]:
** Muzej Sanskar Kendra
** Zgrada udruženja mlinara
** Vila Sarabhai
** Vila Shodhan
* U središtu nove prijestolnice indijske države Punjab, Chandigarha, prvog planskog grada u [[Indija|Indiji]] projektovao je od 1952. do 1959. godine:
** Palata pravde Punjaba i Haryane
** Muzej i umjentička galerija
** Zgrada sekretarijata
** Guvernerska palata
** Zgrada parlamenta
** Zgrada fakulteta umjentosti i arhitekture
 
== Le Corbusier i jugoslavenska arhitektura ==
Još 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća u Le Corbusierovu ateljeu usavršavali su se: [[Zvonimir Kavurić]], Ernest Weissmann, [[Juraj Najdhart]], [[Bela Auer]], [[Drago Ibler]], i [[Vladimir Turina]] iz Hrvatske, te nekoliko srpskih, slovenskih (sedmorica predvođena [[Edvard Ravnikar|Edvardom Ravnikarom]]) i poljskih arhitekata i jedan Rus.<ref name="Krešimir">{{Cite web |url= http://kgalovic.blogspot.com/2014/03/hrvatska-moderna-arhitektura.html |title= Krešimir Galović - HRVATSKA MODERNA ARHITEKTURA OD IDEJE, FUNKCIJE I APSTRAKCIJE DO NOVE TRADICIJE |work= |accessdate= 13. 9. 2016}}</ref> Le Corbusier ih je nazivao 'slavenskom epohom' - Époque slave.<ref name="Ožegović">{{Cite web |url= https://www.tportal.hr/kultura/clanak/otkrivene-tajne-veze-vuka-samotnjaka-le-corbusiera-i-hrvatskih-arhitekata-20160623 |title= Nina Ožegović - Otkrivene tajne veze vuka samotnjaka Le Corbusiera i hrvatskih arhitekata|work= |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref>
 
Nakon Drugog svjetskog rata Neidhart se s njim našao nekoliko puta u Parizu, a zatim mu je poslao svoj urbanistički projekt revitalizacije i nove izgradnje [[Marijin dvor|Marijina dvora]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Taj dokument Le Corbusier je detaljno proučavao, o čemu svjedoče neki komentari koje je zapisao plavom bojom na Neidhardtovoj dokumentaciji.
 
[[Ernest Weissmann]] prvo je radio kod slavnog arhitekta [[Adolf Loose|Adolfa Loosa]], onda je prešao kod Le Corbusiera, a zatim je kao visoko pozicionirani [[OUN|UN]]-ov službenik sjedio uz Le Corbusiera i projektanta iz Brazila, [[Oscar Niemeyer|Oscara Niemeyera]] u projektnom timu za sjedište UN-a.
 
Za Vladimira Turinu nije se znalo da je, nakon usavršavanja kod Le Corbusiera sredinom 1930-ih, ostao s njim u kontaktu i nakon Drugog svjetskog rata. U ljeto 1949. Turina je Le Corbusieru napisao prvo pismo, u kojem mu je poslao projekt Dinamova stadiona koji je projektirao zajedno s [[Franjo Neidhardt|Franjom Neidhardtom]]. Iz te saradnje proizašlo je i prevođenje Le Corbusier-ovih djela na [[hrvatski jezik]].
 
Jugoslavensko građevinarstvo dugo se oslanjalo na arhitekturu i urbanizam Le Corbusier-a. On sam je primijetio da su graditelji [[Novi Beograd|Novog Beograda]] bili fokusirani isključivo na oblikovne principe, i da su stvorili hladne i pretrpane betonske blokove, kompletno lišene većine centralnih funkcija.
== Literatura ==
*{{cite book |last = Ivanković |first = Vedran |title = Le Corbusier i hrvatska škola arhitekture |url= https://library.foi.hr/m3/kd1.php?B=20&sqlx=84409&ser=&sqlid=20&sqlnivo=&css=&H=&U=*HRVATSKA |publisher = Zagreb : EPH media - (Biblioteka Hrvatska moderna) |year = 2016 |isbn = 978-953-338-169-5 }}
*{{cite book |last = Radović Mahečić |first = Darja |title = Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih / Modern architecture in Croatia 1930’s |url= https://www.mvinfo.hr/knjiga/3543/moderna-arhitektura-u-hrvatskoj-1930-ih-modern-architecture-in-croatia-1930-s |publisher = Školska knjiga, Zagreb |year = 2007 |isbn = }}
*{{cite book |last = Ivanković |first = Vedran |title = ANALIZA MODERNE ARHITEKTURE 1950-IH U HRVATSKOJ I EUROPI NA PRIMJERU VIŠESTAMBENIH ZGRADA DRAGE GALIĆA I LE CORBUSIERA |url= https://repozitorij.unios.hr/islandora/object/gfos%3A796 |publisher = Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek (znanstveni rad - pregledni rad)|year = 2007 |isbn = }}
* {{cite book |title=Le Corbusier -Ideas and Forms |last=Curtis |first=William J R |authorlink= |year=2006 |publisher=Phaidon Press |location=London & New York |isbn=0-7148-2790-8 |page= |pages= |url= |accessdate=}}
== Reference ==
{{reference}}
Linija 24 ⟶ 55:
* [http://architect.architecture.sk/le-corbusier-architect/le-corbusier-architect.php Biography of Le Corbusier : architect.architecture.sk] (engl.)
* [http://www.designdictionary.co.uk/en/lecorbusier.htm Le Corbusier design] (engl.)
* [http://perpetuum-m.blogspot.com/2015/08/le-korbizje-50-godina-kasnije.html Le Corbusier - 50 godina kasnije]
 
{{Commonscat|Le Corbusier}}
[[Kategorija:Arhitekti|Corbusier,Charles Le]]