Samaritanci – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
EmausBot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 1 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:Q182651 na Wikidati
mNema sažetka izmjene
Red 7:
Iako su kroz historiju bili prilično brojna zajednica — te imali više od milion pripadnika krajem rimskog perioda, do prije nekoliko vijekova se njihov broj smanjio na desetke hiljade — njihov neočekivani [[demografija|demografski]] pad se tumači nizom historijskih događaja, uključujući krvavo gušenje [[Samaritanski ustanci|Trećeg samaritanskog ustanka]] (529) protiv [[Bizant|bizanstke]] [[kršćanstvo|kršćanske]] vlasti te masovno preobraćenje na islam nakon [[Muslimansko osvajanje Sirije|arapskog osvajanja]] [[Palestina|Palestine]].<ref name="autogenerated257">M. Levy-Rubin, "New evidence relating to the process of Islamization in Palestine in the Early Muslim Period - The Case of Samaria", in: ''Journal of the Economic and Social History of the Orient'', 43 (3), p. 257-276, 2000, [[Springer Science+Business Media|Springer]]</ref><ref name="Fattal, A. 1958 p. 72-73">Fattal, A.(1958) ''Le statut légal des non-Musulman en pays d'Islam'', Beyrouth: Imprimerie Catholique, p. 72-73.</ref> Prema njihovom vlastitom popisu od 1., novembra 2007. bilo ih je 712<ref name="SamNews20071101">"Developed Community", A.B. The Samaritan News Bi-Weekly Magazine, November 1, 2007</ref> Samaritanci danas žive u samo dvije lokacije - Kiryat Luza na [[planina Gerizim|planini Gerizim]] kraj [[Nablus]]a ([[Shechem]]) na [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]] i u [[izrael]]skom gradu [[Holon]].Postoje međutim i druge zajednice koje njegujus samaritanske tradicije izvan Izraela, prije svega u SAD.
 
Većina suvremenih Samaritanaca u Izraelu danas govori [[hebrejski jezik|moderni hebrejski]], dok u Nablusu kao [[maternji jezik]] koriste [[arapski]]. U [[liturgija|liturgijske]] svrhe se koriste [[samaritanski hebrejski]], [[samaritanski aramejski]] i samaritanski dijalekt arapskog, a svi se pišu [[Samaritanski alfabet|samaritanskim alfabetom]], varijantom [[Paleo-hebrejski alfabet|starohebrejskog pisma]], .<ref>{{cite book|year=1993 |title=A History of the Hebrew Language |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, England |isbn=0-521-55634-1|author=Angel Sáenz-Badillos ; translated by John Elwolde.}}</ref>
 
== Reference ==