Nestorije – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 29:
Nestorije se smatra začetnikom [[hristologija|hristološkog]] učenja poznatog kao nestorijanstvo. Ono je nastalo kada se, kao predstavnik antiohijske škole, usprotivio uvođenju novog naziva „Bogorodica“ (grč. ''Θεοτόκος'' [''Theotókos''] – Teotokos) za [[Marija (majka Isusova)|Mariju]], [[Isus]]ovu majku. Nestorije je umesto toga koristio naziv „Hristorodica“ (grč. ''Χριστοτόκος'' [''Khristotókos''] – Hristotokos), smatrajući da on uključuje i Hristovo čoveštvo. Govorio je da Mariju treba nazivati Hristorodicom, jer je rodila Hrista ([[Mesija|Mesiju]], pomazanika).<ref>http://www.crkva.se/katihizis_odluke_vaseljenskih_sabora.htm</ref> Crkveni istoričar [[Sokrat Sholastik]] to ovako opisuje: „''Nestorijev prijatelj, sveštenik Anastasije, koga je Nestorije doveo sa sobom iz Antiohije, preporučio je jednog dana u svojoj besedi da ne zovu Mariju majkom Božijom iz razloga što je Marija samo ljudsko stvorenje i da Bog nije mogao biti rođen od jednog stvorenja''“).<ref>http://www.webcitation.org/query?id=1256580165531889&url=www.geocities.com/Athens/Sparta/6701/iiisabor.html</ref> Nestorijev glavni protivnik je bio [[Kirilo Aleksandrijski|Kiril Aleksandrijski]], predstavnik [[Aleksandrija|aleksandrijske]] škole, koji je smatrao da Nestorije time poriče realnost otelovljenja (Incarnation), praveći od Hrista dve odvojene ličnosti, jednu ljudsku i jednu božansku, u istom telu (vidi [[nestorijanstvo]]).
 
Pored hristološke debate, ostali faktori od uticaja na sukob su bili: rivalstvo između sedišta u Aleksandriji i Antiohiji, carev uticaj na sedište u Carigradu i patrijaršijsko prvenstvo Pape. Borba između Nestorija, kojeg je podržavao Carcar [[Teodosije II]] i Kirila, kojeg je podržavao papa Celestin I, bila je istovremeno i borba za prestiž između episkopskih sedišta u Antiohiji i Aleksandriji.<ref>[http://www.metamind.net/nestor.html The lynching of Nestorius, Stephen M. Ulrich]</ref> U pismu Nestoriju, Kiril dokazuje da Logos i telo u Hristu nisu združeni (sliveni), nego su sjedinjeni ujednu [[ipostas]].<ref>[http://www.webcitation.org/query?id=1256580163485415&url=www.geocities.com/Athens/Sparta/6701/iiisab_p.html%233 Treće Kirilovo pismo Nestoriju]</ref> NJegova formulacija: „Jedinstvena priroda ovaploćenog Logosa", kojom objašnjava prirodu [[Hristos|Hrista]], je prihvaćena od [[monofizitstvo|monofizita]], i kasnije (na [[Halkedonski sabor|Halkidonskom Saboru]] [[451]].) odbačena kao nepravoverna. Kiril [[430]]. godine šalje Nestoriju Dvanaest anatematizama<ref>[http://www.webcitation.org/query?id=1256580158045421&url=www.geocities.com/Athens/Sparta/6701/iiisab_a.html Kirilovi anatematizmi protiv nestorija]</ref>, nestorijevih teoloških mišljenja koja pobija, smatrajući izopštenim od Crkve svakog ko bi odbacio bilo koju od tačaka. Nestorije odbacuje Kirilove Anatemizme, i piše svojih dvanaest tačaka, predajući anatemi, tj. isključenju od Crkve, svakoga ko ih ne bi priznao.<ref>http://www.svetosavlje.org/biblioteka/Teologija/Presveta.htm</ref>
Kiril se obratio caru [[Teodosije II|Teodosiju]], i njegovoj pobožnoj sestri Pulheriji, tražeći da se uključe u rešavanje crkvenih problema<ref>http://www.svetosavlje.org/biblioteka/Teologija/Presveta.htm</ref>. Car [[Teodosije II]] je bio primoran da radi rešavanja spornog pitanja [[431]]. sazove opšti crkveni sabor. Za mesto održavanja [[Treći Vaseljenski Sabor|Trećeg Vaseljenskog Sabora]], izabran je grad Efes, u kome je Marija nekada boravila, i bila posebno obožavana, a naziv „Teotokos“ jako popularan. Kiril je okupio [[egipat]]ske [[episkopos|episkope]] i sa njima na lađama krenuo put [[Efes]]a. Kopnom su se iz Antiohije zaputili istočni episkopi na čelu sa antiohijskim arhiepiskopom Jovanom. Dana [[22. 6.|22. juna]] [[431]]. godine u crkvi Djeve Marije, ispred koje bejahu okupljeni oni koji poštovaše Mariju kao Bogorodicu, sabrali su se episkopi, predvođeni aleksandrijskim episkopom Kirilom i efeskim episkopom Memnonom<ref>http://www.svetosavlje.org/biblioteka/Teologija/Presveta.htm</ref>. Kiril je odmah preuzeo sabor, otvarajući debatu pre no što su stigli predstavnici Antiohije, koji su kasnili. Istog dana, sabor je osudio Nestorijevo učenje i ozvaničio izraz [[Marija (majka Isusova)|Bogorodica]], a Nestorije je lišen svešteničkog čina i proglašen jeretikom. Prema njegovim sopstvenim rečima: