Razlike između izmjena na stranici "Hrvatsko zagorje"

m
m (robot kozmetičke promjene)
 
== Povijest ==
[[Datoteka:Krapina - Hruskovo 01.jpg|thumb|right|250px|[[Krapinski pračovjek]] na Hušnjakovu]]
Najstariji tragovi naseljenosti u Zagorju potječu još iz [[Paleolitik]]a. Kod Krapine su [[1897]]. Pronađeni ostaci tzv. „[[krapinski pračovjek|krapinskog pračovjeka]]“ iz starijeg [[kameno doba|kamenog doba]]. Na naseljenost u kasnijim razdobljima upućuju razmjerno brojna arheološka nalazišta (npr. Rimske [[Aquae Iasae]], današnje [[Varaždinske Toplice]]), ali sve do XII. stoljeća ona nije bila stalna. [[Kontinuirana naseljenost]] započela je od kraja XII. stoljeća podizanjem utvrđenih gradova ([[Krapina]], [[Oštrc]], [[Belecgrad]], [[Loborgrad]] itd.) na strmijim i zaštičenijim lokalitetima u podnožju Ivančice i drugih gora. Uz blizinu [[burg]]ova su se vezala i srednjovjekovna naselja pa je težište naseljenosti u to doba bilo u višoj zoni, na dodiru gora i prigorja. Od kraja XV. naseljavala se niža, prigorska zona, do tada uglavnom prekrivena šumama, koja je prirodno najpovoljnija za naseljavanje. Zagorje je zbog udaljenosti od ratnih zbivanja i relativne sigurnosti bilo imigracijski prostor u koji je doselilo brojno stanovništvo iz nesigurnih graničnih hrvatskih krajeva prema [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskom Carstvu]], predvođeno plemstvom, koje diljem Zagorja gradi brojne [[dvorac|dvorce]]. Formirala su se brojna mala raštrkana naselja, često sastavljena od zaselaka, dok su uz [[ceste]] i putove osnovana nizna naselja. Od druge polovice XIX. stoljeća jače su naseljene najniže, dolinske zone, na što je najviše utjecala izgradnja željezničke pruge [[Zaprešić – Varaždin]] [[1886.]] Godine dolinom Krapine i njena odvojka od Zaboka prema Krapini dolinom Krapinčice, ali i drugih pruga. Dolinske su zone danas težište naseljenosti Zagorja i u njima se nalaze sva najvažnija zagorska naselja ([[Krapina]], [[Zabok]], [[Ivanec]] i dr.). Zbog guste naseljenosti i visokog [[prirodni priraštaj|prirodnog priraštaja]], sredinom XIX. stoljeća, uslijed jakog cijepanja i usitnjavanja ionako malih posjeda, pojavila se [[agrarna prenaseljenost]]. Tada se Zagorje iz imigracijskog počelo pretvarati u emigracijski kraj. Stanovništvo se iseljavalo u [[Zagreb]], ali i u druge krajeve Središnje i Istočne Hrvatske, ponajprije poljoprivredne. No sve do [[1948.]] godine, zbog visokog prirodnog priraštaja, unatoč emigraciji broj stanovnika se stalno povećavao (do maksimalnih 273 000). Nakon toga započelo je razdoblje izrazitog smanjivanja broja stanovnika, koje traje sve do danas. Ipak, Zagorje još uvijek pripada među najgušće naseljene hrvatske krajeve (oko 110 st./km2).Jedini grad koji ima više od 20.000 stanovnika je [[Zaprešić]].