Nirvana – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot kozmetičke promjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
{{Drugo značenje2|Nirvana}}▼
{{Budizam}}
▲{{Drugo značenje2|Nirvana}}
'''Nirvana''' ([[sanskrt|sanskrit]]: निर्वाण ''nirvāṇa'') ili '''nibana''' ([[pali]]: निब्बान ''nibbāna'') je pojam koji koriste [[
Nirvana se ne da odrediti, ni izreći.{{sfn|Iveković|1977|pp=131-152}} Kao nepovratno gašenje žeđi za životom, predstavlja najuzvišeniji krajnji cilj budističke prakse.{{sfn|Iveković|1977|pp=131-152}}
[[Buda]] nirvanu opisuje kao: istinu, slobodu, najveću sreću, zdravlje, ono što ne stari, neuslovljeno, neuprljano, nepropadljivo, nemanifestovano, mirno, besmrtno, uzvišeno, predivno, čudesno, smirenje strasti, zaštitu od patnje, drugu obalu, ostrvo, zaklon, utočište.{{sfn|Kovačević|2014|pp=276}}{{sfn|Kovačević|2014|pp=318}} Prema Budinom učeniku [[Sariputa|Sariputi]], iskorenjivanje [[Žeđ (budizam)|žeđi]], [[Mržnja (budizam)|mržnje]] i [[Obmana (budizam)|obmane]] se naziva nirvana.{{sfn|Kovačević|2014|pp=318}}
Put kojim se stiže do nirvane je [[plemeniti osmostruki put]].
== Etimologija ==
[[
[[Pali]] reč ''nibana'' se vezuje za glagol ''nibati'' ("hladiti duvanjem").
Reč nirvana je nepoznata [[vede|vedskoj]] religiji. Neki smatraju da je pojam nirvana đainskog porekla<ref>[http://srednjiput.rs/tumacenja/cedomil-veljacic/veljacic-budizam/historijski-uvod/ Čedomil Veljačić » Budizam » Historijski uvod]</ref>, a drugi da je izvoran budistički termin.{{sfn|Iveković|1977|pp=131-152}}
[[Datoteka:SeatedBuddha.jpg|mini|Statua Bude (Gandara, 1-2. v.)]]
Učenje [[
{{citat3|O prosjaci, postoji nerođeno, neodraslo i neuslovljeno. Kad ne bi bilo nerođenog, neodraslog i neuslovljenog, tada ne bi bilo izlaza za rođeno, odraslo i uslovljeno. Pošto postoji nerođeno, neodraslo i neuslovljeno, postoji i izlaz za rođeno, odraslo i uslovljeno.<ref>[http://www.yu-budizam.com/knjige/pdf/rahula.pdf Walpola Rahula: Čemu je Buda podučavao] {{Wayback|url=http://www.yu-budizam.com/knjige/pdf/rahula.pdf |date=20100331060303 }}, Pristupljeno 15. 4. 2013.</ref>}}▼
Postizanje nirvane pretpostavlja gašenje želje kao pokretne snage delanja (''[[karma]]'') i stoga, prestanak dukhe. Ona se dostiže upražnjavanjem pravila [[Plemeniti osmostruki put|plemenitog osmostrukog puta]] koji podrazumeva: ispravne nazore, ispravne namere, ispravan govor, ispravno delanje, ispravno življenje, ispravan napor, ispravnu pažnju i ispravnu sabranost. [[
== Nirvana u budizmu ==
U ranom budizmu nibbana nije ni lako postiziva ni svakome dostupna. Veliki su zahtevi za njeno postizanje, i oni su etičke, spoznajne i kontemplativne prirode.{{sfn|Iveković|1977|pp=131-152}}
▲=== Budino učenje ===
▲:[[Gautama Buddha|Gotama Buda]] je govorio: „Nirvana je najveća sreća“ (Dhp. 204)<ref>[http://www.yu-budizam.com/lib/dhammika02.html Osnovni budistički pojmovi]</ref>
Dva veka nakon Budine smrti, prvobitna jedinstvena budistička zajednica ([[sangha]]) je podeljena, kada su se budući [[mahajana|mahajanisti]] (tada [[mahasanghika]] - »velika zajednica«) odvojili od [[sthaviravada|sthavira]] (»starih«). Vremenom su u novonastalim školama nastala različita tumačenja nirvane.
[[Pudgalavada|Pudgalavade]] su tvrdile da u nirvani i dalje traje neodrediva »osoba« (''pudgala'') koja nije ni istovetna sa [[pet skupina|skandhama]] niti je potpuno različita od njih. Sthavire su ih smatrale jereticima jer se, po njihovom mišljenju, ideja o pudgali nije slagala s doktrinom o [[anatman|anati]].<ref name="Enciklopedija živih religija"/>
▲Učenje [[Gautama Buddha|Gautame Bude]] o nirvani, izloženo u [[četiri plemenite istine]], je praktično i iskustveno. Ono je dijagnoza ljudskih nedaća i prepisivanje leka, a nirvana je neposredan, jednostavan i konačan kraj problema običnog čoveka.<ref name="Enciklopedija živih religija"/> Buda uviđa da ljudsku ''[[dukha|dukhu]]'' (tugu, patnju, stradanje) prouzrokuje ''[[tanha]]'' (želja, žeđ, žudnja), a da nasuprot ''dukhe'' stoji nirvana, koja je ''[[sukha]]'' (blaženstvo, najveća sreća). U vezi sa nirvanom Buda kaže:
Škole [[sarvastivada]] i [[vaibhasika]] su vršile analizu [[Darma|darmi]] (elemenata bivanja), zaključivši da je nirvana neuslovljena darma, stvarnost po sebi, a posebne darme su njena ispoljavanja. Stoga, samo je nirvana realna, a ne oni koji su je dosegli.<ref name="Enciklopedija živih religija"/>
▲{{citat3|O prosjaci, postoji nerođeno, neodraslo i neuslovljeno. Kad ne bi bilo nerođenog, neodraslog i neuslovljenog, tada ne bi bilo izlaza za rođeno, odraslo i uslovljeno. Pošto postoji nerođeno, neodraslo i neuslovljeno, postoji i izlaz za rođeno, odraslo i uslovljeno.<ref>[http://www.yu-budizam.com/knjige/pdf/rahula.pdf Walpola Rahula: Čemu je Buda podučavao]</ref>}}
[[Sauntrantika]] škola smatra da su [[Darma|darme]] koje se mogu imenovati bar nominalno realne, a nirvana je njihovo utrnuće, odsustvo ili «kasnije nebivanje«.<ref name="Enciklopedija živih religija"/>
▲Postizanje nirvane pretpostavlja gašenje želje kao pokretne snage delanja (''[[karma]]'') i stoga, prestanak dukhe. Ona se dostiže upražnjavanjem pravila [[Plemeniti osmostruki put|plemenitog osmostrukog puta]] koji podrazumeva: ispravne nazore, ispravne namere, ispravan govor, ispravno delanje, ispravno življenje, ispravan napor, ispravnu pažnju i ispravnu sabranost. [[Gautama Buddha|Buda]] opisuje nirvanu kao stanje „ni bića, ni nebića, ni bića-i-nebića, ni ni-bića-ni-ne-bića“.<ref name=autogenerated1>Nirvana, Filozofijski rečnik, Matica Hrvatska, Zagreb 1984.</ref>
=== Teravada ===
[[Teravada|Teravadini]] tvrde da je nirvana pozitivna, naglašavajući njenu uzvišenost kao religijski cilj stremljenja [[arhant]]a. Nibana je opisana u [[palijski kanon|spisima na paliju]] kao spokojna, čista i besmrtna.
▲=== Budističke škole ===
=== Mahajana ===
[[
[[Nagarđuna]] i [[ U školi [[jogačara|jogačare]], u skladu sa shvatanjem da pojavni svet zavisi od stanja svesti, samsara se uglavnom smatrala iluzornim aspektom nirvane. Za pristalice jogačare samsara je posledica ideacionih projekcija, praznih po sebi, koje zamagljuju čistotu nirvane poput oblaka, sve dok ih ne razagnaju vetrovi prosvetljenja.<ref name="Enciklopedija živih religija"/> [[Kineski budizam|Kineska škola]] mahajanskog budizma, poznata kao škola sveopšteg duha (''Hsing tsung'') smatra da je nirvana poistovećenje pojedinca sa [[univerzalni um|sveopštim umom]] ili onim što se naziva [[Buda (titula)|budinskom]] prirodom; odnosno postizanje samosvesti pojedinca o prvobitnom jedinstvu. Pojedinac jeste sveopšti duh, ali to ranije nije shvatao ili nije toga bio svestan.<ref name="Ju-Lan-271-285">Fung Ju-Lan, Istorija kineske filozofije. NOLIT, Beograd. 1977. pp. 271-285.</ref>
== Nirvana u đainizmu ==
Ideja nirvane postoji i u [[
== Nirvana u hinduizmu ==
Linija 39 ⟶ 63:
[[Hinduizam|Hinduisti]] se takođe koriste ovim terminom da bi označili religiozno oslobođenje (''[[mokša]]'').
U nekim novijim prevodima Bhagavad Gite (II, 72, V, 24—26), nirvana je prevedena terminom sloboda.<ref name="Enciklopedija živih religija"/>
== Tumačenja ==
Nirvana je potpuno ukidanje subjektivne strane postojanja, pa tako i svesti, i uviranje u [[Šunjata|šunjatu]], kada je sadržaj svesti [[ništa]].{{sfn|Iveković|1977|pp=131-152}} Neki zapadni filozofi su nirvanu interpretirali kao stanje ničega, dakle "ni [[Blaženstvo|blaženstva]]",{{sfn|Iveković|1977|pp=131-152}} iako je Buda opisuje kao stanje najviše sreće.{{sfn|Kovačević|2014|pp=276}}
== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|last=Ju-Lan|first=Fung|title=Istorija kineske filozofije|year=1977|url= |publisher= NOLIT|location=Beograd|id=}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Iveković|first=Rada|title=Rana budistička misao|year=1977|url= |publisher= IP Veselin Masleša|location=Sarajevo|id=}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Kovačević|first=Branislav|title=Ovako sam čuo: Budino učenje na osnovu izvora u Pali kanonu|year=2014|url= |publisher= Srednji put|location=Novi Sad–Beograd|id=}}
== Izvori ==
{{
== Vidi još ==
Linija 48 ⟶ 81:
* [[Blaženstvo]]
* [[Ataraksija]]
* [[
* [[Satori]]
* [[Bodi|Bodhi]]
* [[Mokša]]
== Spoljašnje veze ==
{{Vikicitat}}
* [http://srednjiput.rs/tumacenja/adan-sumedho/nibbana-sada/ Ađahn Sumedho, Nibbana sada!]
[[Kategorija:Budistički pojmovi]]
|