Karija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 28:
<!--| colspan=2 | <small>{{{footnotes}}}</small> -->
|}
'''Karija''' ([[Luvijski jezik|luvijski]]: ''Karuwa'' = "Strma zemlja", [[Starogrčki jezik|starogrčki]]: ''Καρία'' [''Karía''], [[Latinski jezik|latinski]]: ''Caria'', suvremeni [[Turski jezik|turski]]: ''Karya'') je historijska [[regija]] zapadne [[Anadolija|Anadolije]] duž obale [[Egejsko more|Egejskog mora]] od srednje [[Jonija|Jonije]] ([[Mikale]]) na jugu do [[Likija|Likije]] i istoku prema [[Frigija|Frigiji]]. Karija je poznata kao domovina [[historičar]]a [[Herodot]]a, po [[Mauzolej u Halikarnasu|mauzoleju u Halikarnasu]], kraljici [[Artemizija I.|Artemiziji I.]], te po slavnim drevnim trgovcima<ref name="Karija (Livius.org)">[http://www.livius.org/cao-caz/caria/caria.html Karija (Livius.org)]</ref>.
 
U najranijem historijskom periodu Karija je bila naseljena [[Hetiti]]ma. [[Jonjani|Jonski]] i [[Dorani|dorski]] Grci su kolonizirali njen zapadni dio i zajedno s domicilnim karijskim stanovništvom stvorili tamošnje [[polis]]e pod grčkom dominacijom<ref>[http://www.allaboutturkey.com/karya.htm Karija (AllAboutTurkey.com)]</ref>. Stanovnici Karije su bili poznati kao [[Karijci]], a u Kariju su došli prije Grka. Za njih je [[Herodot]] rekao da su [[Minojci|minojskog]] porijekla,<ref>''Historija'', Knj. I Glava 171.</ref> dok su sami Karijci za sebe smatrali da su, usprkos [[pomorstvo|pomorskoj]] tradiciji, porijeklom iz anadolske unutrašnjosti, te u rodu s [[Misijci]]ma i [[Lidijci]]ma. Karijci su govorili [[Karijski jezik|karijskim jezikom]] iz [[Anatolijski jezici|anatolijske porodice]], što samo po sebi ne označava njihovo porijeklo, s obzirom da je anadolski jezik bio široko rasprostranjen. Karijcima su bili bliski i [[Lelegi]], koji su možda bili i drevni Karijci a možda i narod kojeg su Karijci pokorili prilikom svog dolaska u Kariju te učinili svojim slugama. Početkom [[6. vijek pne.|6. vijeka pne.]] Kariju zauzimaju [[Lidija|Lidijci]] predvođeni [[Krez]]om, a sredinom istog vijeka [[Kir Veliki]] širi [[Ahemenidska Monarhija|Perzijsku Monarhiju]] na Lidiju i Kariju. Pod perzijskom vlašću karijski gradovi uživali su status lokalne autonomije. U doba [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskih ratova]], karijska kraljica [[Artemizija I.]] predvodila je [[Kserkso I.|Kserksovu]] mornaricu u pohodu na [[Atena (polis)|Atenu]]<ref name="Karija (Livius.org)"/> Glavni grad regije bio je [[Halikarnas]], u kojem je perzijski satrap [[Mauzol]] dao sagraditi veličanstvenu [[Mauzolej u Halikarnasu|grobnicu]] koja je popularna kao jedno od [[Sedam svjetskih čuda]]. Karija je domovina historičara [[Herodot]]a, koji se rodio u [[Halikarnas]]u. Godine [[334. pne.]] makedonski vojskovođa [[Aleksandar Makedonski]] osvaja Kariju. Regija dva stoljeća kasnije postaje dijelom [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]]<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/95761/Caria Karija (enciklopedija Britannica)]</ref>, a od doba vladavine cara [[Dioklecijan]]a u [[4. vijek pne.|4. vijeku pne.]] ima status zasebne [[Rimska provincija|rimske provincije]]. Kasnije je bila dijelom [[Bizantsko carstvo|Bizanta]] odnosno [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], dok je danas dio moderne [[Turska|Turske]], izuzevši otočja koja pripadaju [[Grčka|Grčkoj]].