Verzija na datum 9 august 2018 u 12:44 uredi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.831 izmena Nema sažetka izmjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 9 august 2018 u 12:45 uredi poništi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.831 izmena Nema sažetka izmjene Novija izmjena →
Red 1: [[Datoteka:Matija Petar Katancic-Valpovo.JPG\|mini\|desno\|275px\|Katančićeva bista u Valpovu]] '''Matija Petar Katančić''' (~~[[Latinski jezik~~{{jez-lat\|~~lat]]. ''~~Mathias Petrus Katancsich''}}, [[Valpovo]], [[12. ~~8.\|12.~~8.]] [[1750]]. - [[Budim]], [[24. ~~5.\|24.~~5.]] [[1825]].), [[Hrvatska\|hrvatski]] književnik, [[Hrvatski latinizam\|latinist]], sveučilišni profesor poetike, [[Arheologija\|arheologije]] i [[Numizmatika\|numizmatike]] te knjižnički kustos. Studirao je [[Teologija\|teologiju]] i [[Estetika\|estetiku]] u [[Budim]]u. Kao mlada osoba ušao je u [[franjevci\|franjevce]]. Dugo je godina bio profesorom u [[Osijek]]u, [[Zagreb]]u i [[Pešta\|Pešti]]. Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju. Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog ''[[Biblija\|Svetog pisma]]'' na [[hrvatski jezik]] (prijevod je objavljen 1831. prvi put). Predstavnik je kasnog pseudoklasičnog pjesništva. [[Hvalospjev]]e piše po ugledu na [[Kvint Horacije Flak\|Horacija]] i [[pastirske pjesme]] po ugledu na [[Grčka književnost\|grčko]] i [[Rimska književnost\|latinsko]] [[bukolsko pjesništvo]]. Red 6: Njegove prigodne [[Latinski jezik\|latinske]] pesme, napisane po uzoru na Horacija i izdate zajedno s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci ''Jesenski plodovi'' (''Fructus autumnales'', 1791), pokazuju da je bio temeljito klasički obrazovan i da je bio vešt versifikator. Vredna su mu i dva [[Teorija književnosti\|književnoteorijska]] spisa: ''Kratka napomena o prozodiji ilirskoga jezika'' (''Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio'', 1791) i ''Knjižica o ilirskom pesništvu izvedena po zakonima estetike'' (''De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus'', 1817). U prvom spisu daje prvi pokušaj da se razrade načela za gradnju hrvatskih stihova u klasičnim [[Metrika\|metrima]], a u drugom prvi razmatra hrvatsku književnost s estetičkog stajališta. Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvatskoj, pod naslovom ''Rasprava o miljokazu'' (''(Dissertatio de columna milliaria)''), u kojoj opisuje [[Antički Rim\|rimskom]] miljokaz pronađen kod [[Osijek]]a. == Opus ==

Matija Petar Katančić – razlika između verzija