Muzička ljestvica – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Edgar Allan Poe je premjestio stranicu Lestvica na Muzička ljestvica |
hr.wiki |
||
Red 1:
'''Glazbena ljestvica''' je niz [[ton]]ova razvrstanih u oktave, koji se nazivaju prema slovnom označivanju. [[Glazbena abeceda]] sastoji se od: ''c'', ''d'', ''e'', ''f'', ''g'', ''a'' i ''h'', te pomoćnih znakova ''povisilice'' (♯) i ''snizilice'' (♭), kojima se označuje promjena visine tona za poluton . Razrješilicom (♮) razrješujemo (uklanjamo povisilicu ili snizilicu) ton na kojem je bila povisilica ili snizilica.
Nazivi povišenih ili sniženih tonova nastaju dodavanjem nastavka: za jedanput povišen ton ''-is'', za dva puta povišen ton ''-isis'', za jedanput snižen ton ''-es'', za dva puta snižen ton ''-eses''.
Osnovnih sedam tonova oktave nazivaju se i solmizacijskim slogovima: ''do'', ''re'', ''mi'', ''fa'', ''so'' (''sol''), ''la'' i ''ti'' (''si'').
[[Datoteka:C-Dur-Tonleiter.png|center|470px]]
Tonovi su raspoređeni u deset oktava: ''praduboka'' (''subkontra''), ''duboka'' (''kontra''), ''velika'', ''mala'', ''prva'', ''druga'', ''treća'', ''četvrta'', ''peta'' i ''šesta'' oktava.
Tonovi se označuju posebnim znakovima (notama) kojima se određuje njihova visina, trajanje i druga svojstva u sustavu ''notnog crtovlja'' (skup paralelnih crta). Apsolutnu visinu tona određuje [[notni ključ]], koji se stavlja na početak notnog crtovlja. Danas su – za melodijska [[glazbala]] i [[Pjevanje|pjevače]] – u uporabi najčešće violinski ili ''g''-ključ (1), altovski (2) i tenorski (3) ''c''-ključ te basovski ili ''f''-ključ (4).
[[File:4 Common clefs.png|center|250px]]
Note su znakovi za relativno trajanje tona, a položajem u notnom crtovlju određuje se visina tona.
Ostala svojstva glazbenog tona unutar [[Skladba|skladbe]] upisuju se uz notno crtovlje dotatnim znakovima i primjedbama. [[Takt]]ovi se odjeljuju okomitom crtom, [[ritam (glazba)|ritam]] se opisuje kao naziv, mjera se označuje razlomkom upisanim odmah iza notnog ključa, tempo se upisuje iznad notnog crtovlja na početku stavka (npr. ''allegro'', ''moderato''), uz koji se ponekad dodaje i broj [[metronom]]skih udaraca u [[Minuta|minuti]]. Stupnjevanje glasnoće, odnosno dinamika označuje se znakovima ili nazivima npr. ''forte'' (f), ''mezzoforte'' (mf), a promjena dinamičkog stupnja nazivima ''crescendo'' i ''decrescendo'' ili ''diminuendo''. Osim toga mogu se napisati i pobliža tumačenja o načinu izvođenja.
[[Solfeggio]] je naziv nastavnoga predmeta u okviru kojega se u glazbenim školama poučava cjelokupna ta praktična [[teorija glazbe]].
== Frekvencije ==
Navodimo [[frekvencija|frekvencije]] tonova [[C-dur]]a u prvoj [[Oktava|oktavi]] (u [[Hz]]):
{| border="1" cellspacing="0" cellpadding="6"
|align="center"| ''c1''
|align="center"| ''d1''
|align="center"| ''e1''
|align="center"| ''f1''
|align="center"| ''g1''
|align="center"| ''a1''
|align="center"| ''h1''
|align="center"| ''c2''
|-
|261,63 || 293,66|| 329,63|| 349,23|| 392 || 440 || 493,88|| 523,25
|}
== Literatura ==
#Brüderlin, René: ''Akustik für Musiker'', Kassel: Gustav Bosse Verlag, 1995. ISBN 3-7649-2154-4
#Evans, Roger: ''How To Read Music'', London: Elm Tree Books, 1978. ISBN 0-241-89916-8
#Ganter, Claus: ''Die Dur-Moll tonale Harmonik'', Zürich: Hug & Co., 1978. ISBN 3-906415-95-3
#[[Nikša Gligo|Gligo, Nikša]]: ''Pojmovni vodič kroz glazbu 20. stoljeća'', Zagreb: MIC KDZ/Matica hrvatska, 1996. ISBN 953-96779-0-4
#Kuntarić, Marija: »LJESTVICA«, u: [[Krešimir Kovačević|Kovačević, K.]] (ur.), ''MUZIČKA ENCIKLOPEDIJA'', Zagreb: JLZ, 1974., sv. 2, str. 492-493.
#[[Tihomir Petrović|Petrović, Tihomir]]: ''Osnove teorije glazbe'', Zagreb: [[HDGT]], 2010. ISBN 978-953-7763-00-8
[[Kategorija:Teorija muzike]]
| |||