Engleski rog – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot kozmetičke promjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
{{Infokvir Glazbalo
[[Datoteka:English Horn picture.jpg|thumb|Engleski rog]]▼
|ime= Engleski rog
|klasifikacija=<div align=center> [[Drvena puhačka glazbala]]
|raspon= [[Datoteka:Range english horn.png|thumb]]
|srodni= *[[oboa]]<br>
*[[fagot]]
*[[kontrafagot]]
|glazbenici= *[[Engelbert Brenner]] (1904.-1986.), ([[SAD]])<br>
*[[Harry Freedman]] (1922.-2005.), ([[Kanada]])
*[[Hans Hadamowsky]] (1906.-1996.), ([[Austrija]])
*[[Peter Henkelman]] (1882.-1949.), ([[Njemačka]])
*[[Louis Speyer]] (1890.-1970.), ([[Francuska]])
|članci=
}}
'''Engleski rog''' ([[Talijanski|tal.]] ''Corno inglese'', skraćeno '''C.i.'''), spada u skupinu [[drveni puhački instrumenti|drvenih puhačkih glazbala]]. Nastao je [[1725.]]g. u Italiji, usavršavanjem puno starijeg instrumenta zvanog ''oboa da caccia''.
Skraćeno '''C.i.''', [[drveni puhaći instrumenti|drveni puhaći instrument]], registarska varijanta [[oboa|oboe]] sa zvukom dubljim za kvintu. U tehničkom smislu je podudaran s njom i mogu ga svirati oboisti. Po izgledu se razlikuje od oboe ne samo dužinom nego i kruškastim proširenjem cijevi pri kraju, kao i povišenom metalnom cjevčicom na početku, koja nosi dvostruki jezičak od trske. Zvuk engleskog roga je vrlo srodan zvuku oboe, samo je nešto mukliji i tamniji, tako da mu naročito odgovaraju melodije mirnijeg toka i sjetnog ili tužnog izraza.▼
== Melodijski opseg ==
▲
== Ton instrumenta ==
Po izgledu se razlikuje od oboe ne samo dužinom nego i kruškastim proširenjem cijevi pri kraju, kao i povišenom metalnom cjevčicom na početku, koja nosi dvostruki jezičak od trske. Kruškasto proširenje koje se ponovo sužava kod izlaza, uzrokuje zatvoreniji i malo prigušeniji ton engleskog roga za razliku od oboe. Instrument zauzima mjesto u molskim temama gdje najviše do izražaja dolazi njegov čežnjiv i sanjarski karakter. Zbog toga se često u glazbi koristi kao instrument tužnog izražaja s puno čežnje i usamljenosti, poput pastoralne glazbe ili pastirske svirke.
== Repertoar ==
Mnogi poznati oboisti i drugi glazbenici izvode razne [[Skladba|skladbe]] na engleskom rogu. Zbog njegova specifičnoga [[zvuk]]a, mnogi su ga [[skladatelj]]i rabili u pojedinim svojim orkestralnim skladbama, primjerice:
*[[Antonín Dvořák]]: IX. simfonija u e-molu "Iz Novog svijeta" op.95 (1893.)
*[[Joaquín Rodrigo]]: ''Concierto de Aranjuez'' (1939.)
*[[Vincenzo Bellini]]:''Il Pirata'' (Introduzione iz II. čina) (1827.)
*[[Hector Berlioz]]: ''Rimski karneval: uvertira'' (1844.) i ''Harold u Italiji'' (1834.)
*Hector Berlioz: ''Fantastična simfonija'' (III. stavak) (1830.)
*[[Claude Debussy]]: ''Nokturni'' (1899.)
*[[César Franck]]: ''Simfonija u D-duru'' (1888.)
*[[Joseph Haydn]]: ''22. simfonija "Filozof"''
*[[Gordon Jacob]]: ''Rapsodija za engleski rog i gudače'' (1948.)
*[[Maurice Ravel]]: ''Koncert za klavir i orkestar u G-duru'' (1931.)
*[[Nikolaj Rimski Korsakov]]: ''Šeherezada'' op.35 (1888.)
*[[Ned Rorem]]: ''Koncert za engleski rog i orkestar'' (1992.)
*[[Gioacchino Rossini]]: ''Wilhelm Tell: Uvertira'' (1829.)
*[[Dmitrij Šostakovič]]: ''11. simfonija u G-duru'' (1957.)
*Dmitrij Šostakovič: ''8. simfonija u D-duru'' (1943.)
*[[Jean Sibelius]]: ''Karelia suite'' (1893.) i ''Pelléas et Mélisande'' (1905.)
*[[Petar Iljič Čajkovski]]: ''Romeo i Julija: uvertira - fantazija'' (1870.)
*[[Ralph Vaughan Williams]]: V. simfonija u d-molu (1943.)
*[[Richard Wagner]]:''Tristan i Izolda'' (1859.)
{{Orkestralna glazbala}}
[[Kategorija:Drveni puhački instrumenti]]
| |||