Padež – razlika između verzija

Obrisano 12 bajtova ,  prije 5 godina
nema sažetka uređivanja
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 77.239.71.227 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika 37.122.171.201
oznaka: vraćanje
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{otheruses}}
 
'''Padež''' je morfološka kategorija koja izriče različite odnose onoga što riječ znači prema sadržaju rečenice. Ti se odnosi izriču padežnim nastavcima i naglaskom.
 
 
== Historija riječi padež ==
Linija 8 ⟶ 6:
 
== Deklinacija ==
Imenice, zamjenice, pridjevi i brojevi mijenjaju po padežima. To se mijenjanje naziva deklinacija. Ima sedam padeža jednine i množine.
 
* Prvi padež ([[nominativ]]) kazuje ime bića ili predmeta. To je najčešće subjekt [[subjekat]].
Imenice, zamjenice, pridjevi i brojevi mijenjaju po padežima. To se mijenjanje naziva deklinacija. Ima sedam padeža jednine i množine.
 
* Prvi padež ([[nominativ]]) kazuje ime bića ili predmeta. To je najčešće subjekt
*
''Erika pjeva.''
 
Linija 38 ⟶ 35:
 
''Stoji na podu.''
 
 
U našem jeziku imenice se slažu sa drugim riječima u rečenici. Svaka nova veza s drugim riječima traži i novi oblik.
 
Dakle, imenice se mijenjaju, a promjena se zove '''[[deklinacija]]'''. Svaki novi oblik zove se '''[[padež]]'''. Bosanski, hrvatski,crnogorski i srpski jezik imaju sedam padeža. Svaki padež ima svoje ime, svoja pitanja za živo i neživo, te svoju službu u rečenici.
 
 
Linija 95 ⟶ 91:
 
== Podjela jezika prema upotrebi padeža ==
 
Jezici se, s obzirom na to kojim se padežima u njima izražavaju [[subjekt]] i [[objekt]] dijele na [[nominativno-akuzativni jezici|nominativno-akuzativne]], [[ergativni|ergativne]] i [[aktivni|aktivne]].
 
=== Nominativno-akuzativni ===
 
Jezici u kojima se na isti način označava [[subjekt]] svih [[glagol]]a, dok se za [[objekt]] koristi neki drugi način, nazivaju se '''nominativno-akuzativnim jezicima'''. Takav je i spskohrvatski te gotovo svi evropski jezici, ali i većina ostalih jezika svijeta. Padež subjekta tu je uvijek [[nominativ]], a padež objekta [[akuzativ]].
 
Srpskohrvatski:
 
: ''Čovjek (NOM) sjedi''.
: ''Čovjek (NOM) čita knjigu (AK)''.
Linija 109 ⟶ 102:
 
Engleski:
 
:''A man is sitting.''
:''A man is reading a book.''
Linija 117 ⟶ 109:
 
=== Ergativni ===
 
U '''ergativnim jezicima''' subjekt neprijelaznog [[glagol]]a stoji u istom padežu kao [[objekt]] prijelaznog glagola, tzv. [[apsolutiv]]u, dok se [[subjekt]] prijelaznog glagola označava posebnim padežom, [[ergativ]]om. Od europskih jezika ergativan je samo [[baskijski jezik|baskijski]]. Ergativni su mnogi azijski, australski te neki drugi jezici.
 
Baskijski:
 
: ''Otsoa etorri da.''
: "vuk"-član-APS "doći"-particip "biti"-3sg.prez
Linija 133 ⟶ 123:
 
=== Aktivni ===
 
'''Aktivni jezici''' česti su u [[Amerika|Americi]]. Glagoli se u tim jezicima dijele na dvije skupine - aktivne i stativne. Aktivni označavaju radnju kojom subjekt sam, svjesno upravlja, primjerice ''tući'' ili ''hodati''. Stativni znače uglavnom stanja ili zbivanja te radnje na koje subjekt nema utjecaja, na primjer ''sjediti'', ''spavati'' ili ''bolovati'', a često odgovaraju [[predikat]]ima koji se u europskim jezicima sastoje od pomoćnog glagola ''biti'' i [[pridjev]]a ili [[imenica]] (''biti velik, dobar, čovjek...'').
 
Linija 176 ⟶ 165:
Subjekt glagola ''ípuza'' ("biti žedan") i ''wašté'' ("biti dobar") označen je pacijentivnim afiksima ''ma''- (1. lice) i ''ni''- (2. lice). Subjekt stativnih glagola u aktivnim se jezicima, dakle, tretira kao pacijens.
 
== Povezano ==
----
 
== Također pogledajte ==
* [[Gramatika]]
 
[[Kategorija:Padeži| ]]
[[Kategorija:Gramatika]]