Razlike između izmjena na stranici "Evropski parlament"

Dodana 3 bajta ,  prije 2 godine
m/м
Ispr
m/м (Ispr)
Kao parlament izabranih predstavnika Evropski je parlament u osamdesetima počeo da sastavlja prijedloge zakonskih rješenja koja su se odnosila na funkcionisaje Evropske zajednice. Inspirisan prethodnim naporima na stvaranju „političke zajednice“, parlament je 1984. sastavio „nacrt ugovora o osnivanju Evropske unije“. Iako nacrt kao takav nije prihvaćen, mnoge su njegove ideje naknadno uključene u buduće ugovore. U osamdesetima je parlament počeo da organizuje i glasovanja o predsjednicima Evropske komisije, u vrijeme kada još nije imao nikakva formalna prava da postavi veto na izbor kandidata.
 
Nakon što je parlament postao izabrano tijelo, broj je njegovih poslanika rastao sa ulaskom u članstvo EU novih zemalja, a 1994. broj je poslanika uvećan i zbog [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ujedinjenja Njemačke]]. Ugovor iz Nice ograničio je maksimalimaksimalni broj poslanika na 732.
 
Kao i druge institucije zajednice, niti parlament nije imao određeno sjedište u vrijeme osnivanja. Privremeni sporazum definisao je [[Strasbourg]] kao sjedište parlamenta, a Brussels kao sjedište Komisije i Savjeta. 1985. godine, želeći da bude geografski bliže drugim institucijama, parlament je bez obzira na prigovore nekih od članica premjestio dio aktivnosti u Brussels. Kompromis je postignut 1992. godine kada je odlučeno da će Strasbourg da ostane statutorno sjedište parlamenta i da će se u gradu organizovtiorganizovati 12 zasjedanja u toku godine, dok će se sve ostale aktinostiaktivnosti izmjestiti u Brussels. Ovo je rješeje bilo predmet nezadovoljstva u samome parlamentu, ali je potvrđeno i u [[Amsterdamski ugovor|Ugovoru iz Amsterdama]]. Lokacije parlamenta predmet su sporenja do današnjeg dana.
 
Kroz nove ugovore parlament je sticao nova ovlaštenja kao što je ''uobičajena pravna procedura'' u kojemu parlament paralelno sa Savjetom odlučuje o prijedlogu Komisije. 1999. godine parlament je primorao Komisiju u predsjedanju [[Luksemburg|luksemburžanina]] Jacquesa Santera da odstupi. Parlament je odbio da usvoji budžet Zajednice pod sumnjom na pronevjeru i zloupotrebe od strane Komisije. Dvije najveće partije u parlamentu su zauzele stav nepovjerenja prema komisiji koji je doveo do masivnog i kolektivnog odstupanja Komisije suočene sa neočekivano snažnim otporom Parlamenta.