Atena – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 151:
}}
'''Atina''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Αθήνα [''Athína'']) jeste [[glavni grad|glavni]] i najveći grad u [[Grčka|Grčkoj]]. Atina dominira u regiji [[Atika (regija)|Atici]] i jedan je od najstarijih gradova svijeta, čija zapisana historija seže oko 3.400 godina u prošlost, a najranije dokazano prisustvo čovjeka u ovom području bilo je od 11. do 7. milenija p.n.e.<ref name="ethnosgr" /> [[Klasična Atena|Klasična Atina]] bio je moćni grad-država ([[polis]]) koji se razvio na osnovu razvoja pomorstva i obližnje luke [[Pirej]]. Ona je bila centar umjetnosti, nauke i [[filozofija|filozofije]], dom [[Platon]]ove Akademije i [[Aristotel]]ovog liceja,<ref name="yppogr" /><ref name="cnnworld" /> a općenito je smatraju "kolijevkom" Zapadne civilizacije i rodno mjesto [[demokratija|demokratije]],<ref name="ebcheck" /><ref name="bbccouk" /> uglavnom zbog utjecaja njenih kulturnih i političkih dostignuća tokom 5. i 4. vijeka p.n.e na ostatak tada poznatog [[Evropa|Evropskog kontinenta]].<ref name="encartamsn" /> Danas je to kosmopolitiska metropola, a moderna Atina je centar ekonomskog, finansijskog, industrijskog, političkog i kulturnog života Grčke. U jednoj studiji koju je objavio UBS 2012. Atina je svrstana na 39. mjesto najbogatijih svjetskih gradova po BDP-u računato po kupovnoj moći<ref name="purchpower" /> ali i 77. najskuplji grad na svijetu.<ref name="costsurv" />. Ime je dobila po grčkoj božici mudrosti, [[Atina (mitologija)|Atini]].
Atina se smatra [[globalni grad|globalnim gradom]] zbog njenog geostrateškog položaja i njenog značaja u finansijama, medijama, umjetnosti, unutrašnjoj i međunarodnoj trgovini, kulturi, obrazovanju i [[turizam|turizmu]]. Ona je jedan od najvećih ekonomskih središta u [[Jugoistočna Evropa|
Naslijeđe [[Antička Grčka|klasične ere]] i danas je još vidljivo širom grada u vidu antičkih spomenika i umjetničkih djela, među kojima je najpoznatiji [[Partenon]], kojeg mnogi smatraju ključnim obilježjem rane zapadne civilizacije. Grad također sadrži i mnoge rimske i bizantske spomenika kao i manji broj spomenika iz doba [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]]. Atina je i mjesto gdje se nalaze dva spomenika sa [[UNESCO]]-ovog [[Spisak_mjesta_Svjetske_baštine_u_Evropi#Grčka|spiska Svjetske baštine]]: [[Akropolis]] i srednjevjekovni manastir Daphni. Spomenici iz modernog doba, koji sežu iz doba proglašenja Atine za glavni grad nezavisne Grčke države 1834. godine, uključuju [[Helenski parlament]] (19. vijek) i Atinsku "trilogiju" koja se sastoji iz Nacionalne biblioteke Grčke, Univerziteta u Atini i Akademiji (moderne) Atine. Grad je bio domaćin i [[I olimpijske igre - Atina 1896.|prvih modernih Olimpijskih igara]] 1896. godine, a 108 godina kasnije ugostila je i [[XXVIII olimpijske igre - Atina 2004.|Ljetne olimpijske igre 2004. godine]].<ref name="oly" /> U Atini se također nalazi i Nacionalni arheološki muzej u kojem je pohranjena najveća svjetska kolekcija antičkih grčkih antikviteta, kao i novi muzej Akropolis.
|