Razlike između izmjena na stranici "Ratovi u bivšoj Jugoslaviji"

nema sažetka uređivanja
oznake: Mobilno uređivanje Web izmjena mobilnim uređajem
| napomene = <center>5.100 nerazjašnjenih smrti{{Sfn|Ingrao|Emmert|2012|loc=str. 140}}<br>oko 4.000.000 izbjeglica i raseljenih</center>
}}
'''Bivši jugoslavenski ratovi''', odnosno '''Jugoslavenski ratovi''', '''Postjugoslavenski ratovi''', '''Ratovi raspada Jugoslavije''' ili, '''Ratovi za jugoslavensko nasljeđe''' ili '''Bratoubilački rat''' je zajednički naziv za sve oružane sukobe na teritoriji [[SFRJ|bivše Jugoslavije]] koji su svoj uzrok imali ili koincidirali s [[Raspad SFRJ|raspadom te države]] 1991. U stranoj literaturi se za njih ponekad koristi izraz ''[[balkanski ratovi]]'', zbog čega je [[Mischa Glenny]] uveo naziv "Treći [[balkan]]ski rat" ne bi li ih razlikovao od balkanskih ratova koji su prethodili [[prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]]. U [[Srbija|Srbiji]] se ponekad za njih zajednički koristi naziv '''građanski rat u bivšoj Jugoslaviji''', dok se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Federacija BiH|Federaciji BiH]] za njih koristi izraz '''velikosrpska agresija'''. Zajednička je poveznica da su tri republike ([[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]]) i pokrajina Kosovo htjele neovisnost od Jugoslavije, dok je Beograd htio ili zadržati ih potpuno pod svojom vlasti ili stvoriti dvije nove srpske države nad velikim dijelom teritorija Hrvatske i Bosne i Hercegovine koje bi tvorile zajednicu sa Srbijom ili [[Krnja Jugoslavija (SFRJ)|krnju Jugoslaviju]].{{#tag:ref|[[SR Makedonija]] je isto održala referendum i proglasila neovisnost 17.9. 1991., ali se Beograd nije protivio odlasku te republike iz Jugoslavije.|group=nb}}
 
Bili su to prvi veći oružani sukobi na tlu [[Europa|Europe]] od [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]],{{#tag:ref|Ne računajući [[grčki građanski rat]], [[Istočnonjemački ustanak 1953.|istočnonjemački ustanak 1953.]], [[mađarski ustanak 1956]] i [[sovjetska invazija Čehoslovačke|sovjetsku invaziju Čehoslovačke]].|group=nb}} a termin "[[etničko čišćenje]]", koji označava protjerivanje jednog naroda sa nekog područja, ušao je svjetsku uporabu. Zbog teških stradavanja i materijalnih šteta, sukobi su bili medijski praćeni i dokumentirani, te izazvali zgražanje međunarodne zajednice, zbog čega je osnovan [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) kako bi se kaznili počinitelji zločina, dok je [[masakr u Srebrenici]] u presudama tribunala proglašen [[genocid]]om. U ratovima je poginulo između 130.000 i 140.000 ljudi, dok je oko 4.000.000 postalo izbjeglicama ili je raseljeno, od čega 2,2 milijuna u ratu u Bosni i Hercegovini.
Anonimni korisnik