Ismet Mujezinović – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 45:
U opusu Ismeta Mujezinovića, među crtežima, akvarelima, grafikama i platnima nastalim u periodu od 1925. do kraja osamdesetih godina 20. vijeka, ističu se tri stvaralačka perioda.
 
Prvi, i prije od prve samostalne izložbe 1926. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], do 1941. godine, karakteriše djelovanje na više područja, sklonost ka promjenama, humanističko i ideološko opredjeljenje i sjajni koloristički procvat. Poseban interes iskazuje za temu portreta, prizora sa pijace, akta, starih gradova. Iz ovog perioda izdvaja se portret Husein efendije Hafizovića (1919. godine) slikan tehnikom akvarela, zatim Autoportret iz 1923. godine (ulje na platnu), Izvlačenje mreže (1935., ulje na platnu), Užina na radilištu (1936/37., ulje na paus papiru), Zima u Vojkovićima (1937. ulje na kartonu) i druge. U likovnom smislu, na prvim slikama dominira jasna i definirana forma i potez, koja će kasnije, pod utjecajem konstruktivizma, prerasti u naglašene geometrijske oblike (na primjer, kompozicija Skrad iz 1929. godine, u privatnom vlasništvu). Potom, nakon postakademskog perioda i boravka u Parizu, Mujezinovićeve slike, svojevrsne bilješke svakodnevnice, poprimaju pečat [[Impresionizam|impresionizma]] [na primjer, Pred crkvom (Procesija), 1938].
Prvi, od prve samostalne izložbe 1926. godine do 1941. koji karakteriše djelovanje na više područja, sklonost ka promjenama, humanističko i ideološko opredjeljenje i sjajni koloristički procvat.
 
DdrugiDrugi, ratni period koji traje četiri godine od 1941 – 1945. godine. Mujezinović, koji učestvuje u [[Narodnooslobodilačka borba|narodnooslobodilačkoj borbi]], bilježi dešavanja sa ratišta u Jugoslaviji. U ovom periodu nastaje veliki broj crteža i akvarela, koji su tokom ratnih dešavanja uništeni ili zagubljeni. Također, slikar svoj interes usmjerava na teme iz ratnog okruženja: zbjegove, ranjenike, kolone, partizanske kurire i mjesta zahvaćena ratom. Nekoliko sačuvanih crteža pored likovne imaju i istorijsko-dokumentarnu vrijednost. U novembru 1942. godine Mujezinović prisustvuje Prvom zasjedanju [[AVNOJ]]-a gdje slika portrete učesnika, a iste godine pravi kartu [[Bihaćka republika|Bihaćke republike]].
 
Treći, poratni period – period velikih poduhvata, ciklusa, široke društvene afirmacije – period plodnih godina rada. U ovoj fazi slikar se usmjerava ka socrealizmu i tematici vezanoj za Narodnooslobodilačku borbu. Oslikao je dva ciklusa – [[Bitka na Neretvi|Prelaz preko Neretve]] i [[Bitka na Sutjesci|U slavu boraca Sutjeske]].