Razlike između izmjena na stranici "Rat u istočnoj Ukrajini"

Obrisano 150 bajtova ,  prije 2 godine
nema sažetka uređivanja
|strana2 ={{flag|Ukrajina}}
|sukobljeni3=
|komandant1 = {{Flagicon|Donjecka Narodna Republika}} [[Aleksandar Zaharčenko]] {{WIA}}<br />{{Flagicon|Donjecka Narodna Republika}}{{flagicon|Rusija}} [[Vladimir Antjufejev]]<br /> {{Flagicon|Donjecka Narodna Republika}}{{Flagicon|Rusija}} [[Aleksandar Borodaj]]<br /> {{Flagicon|Donjecka Narodna Republika}} [[Denis Pušilin]] <br /> {{Flagicon|Donjecka Narodna Republika}}{{Flagicon|Rusija}} [[Igor Girkin]]<br> {{Flagicon|Donjecka Narodna Republika}} [[Vladimir Kononov (vojska)|Vladimir Kononov]]<br /> {{flagicon|Donjecka Narodna Republika}} [[Pavel Gubarev]]<br/> {{Flagicon|Luganska Narodna Republika}} [[Valerij Bolotov]] {{WIA}} <br/> {{Flagicon|Luganska Narodna Republika}} [[Ihor Plotnjicki]] <br>{{flagicon|Donjecka Narodna Republika}} [[Igor Kakidzjanov]] {{POW}}<br />{{flagicon|Rusija}} [[Vladimir Putin]]
|komandant2 = {{flagicon|Ukrajina}} [[Petro Porošenko]] <br /> {{flagicon|Ukrajina}} [[Arsenij Jacenjuk]] <br /> {{flagicon|Ukrajina}} [[Oleksandr Turčinov]] <br /> {{flagicon|Ukrajina}} [[Arsen Avakov (političar)|Arsen Avakov]] <br /> {{flagicon|Ukrajina}} [[Valerij Heletej]]<br /> {{flagicon|Ukrajina}} [[Viktor Muženko]] <br /> {{flagicon|Ukrajina}} [[Mihajlo Kucin]] {{WIA}} <br /> {{flagicon|Ukrajina}} [[Andrij Parubij]]<br /> {{flagicon|Ukrajina}} [[Valentin Nalivajčenko]]
|snaga1 = 40.000–45.000 vojnika Novorusije<br>9.000–12.000 vojnika Rusije (2015)
|napomene=
}}
'''Rat na istoku Ukrajine''' ({{lang-uk|Війна на сході України}}) ili '''Oružani sukob na istoku Ukrajine''' ({{lang-ru|Вооружённый конфликт на востоке Украины}}), poznat i kao '''Velikoruska agresija protiv Ukrajine''' (ukrajinski ''Aгресія великої Росії проти України''), je [[rat|oružani sukob]] koji se od proljeća 2014. u istočnim područjima [[Ukrajina|Ukrajine]] vodi između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj, te pro-[[Rusija|ruskih]] [[separatizam|separatističkih]] paravojnih formacija samoproglašene [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke Narodne Republike]] i [[Luganska Narodna Republika|Luganske Narodne Republike]] (od maja 2014. udruženih u [[Federativna Država Novorusija|Federativnu Državu Novorusiju]]) na drugoj strani. Do sukoba je došlo nekoliko mjeseci nakon što je na tzv. [[evromajdan]]skim protestima svrgnut dotadašnji pro-ruski predsjednik [[Viktor Janukovič]] te uspostavljena nova pro-[[Zapadni svijet|zapadna]] i pro-[[Evropejstvo|evropska]] vlada na čelu sa predsjednikom [[Aleksandar Turčinov|Aleksandrom Turčinovom]] i [[Arsen Jacenjuk|Arsenom Jacenjukom]]. U dijelovima istočne Ukrajine se nova vlada smatrala "pučističkom" i nelegitimnom, te su se počeli formirati paralelni organi vlasti sa vlastitim naoružanim [[milicija]]ma, a što je koincidiralo sa [[Pristupanje Krima Ruskoj Federaciji|priključenjem Krima Rusiji]].
 
Sukob je formalno započeo 7. aprila kada je Turčinov objavio pokretanje "[[antiterorizam|antiterorističke]] operacije" sa ciljem da se na istoku Ukrajine uspostavi "ustavni poredak". To je za posljedicu imalo niz oružanih incidenata koji su relativno brzo eskalirali u oružane sukobe širih razmjera, pri čemu je ukrajinska vlada počela protiv pobunjenika počela koristiti [[oklopne jedinice]], [[artiljerija|artiljeriju]] i [[ratno zrakoplovstvo]]. Ukrajinske snage su od juna do početka jula uspjele pobunjenike potisnuti iz nekoliko njihovih važnih uporišta kao što su luka [[Mariupolj]] i gradovi [[Slavjansk]] i [[Kramatorsk]]. Sukob je dodatno eskalirao sa [[Malaysian Airlines let 17|obaranjem malezijskog putničkog aviona]] u julu 2014. pri čemu je stradalo nekoliko stotina državljana [[Evropska unija|Evropske unije]]. Do sredine augusta su ukrajinske snage napredovale nadomak glavnih pobunjeničkih uporišta - gradova [[Donjeck]] i [[Lugansk]], ali su u drugoj polovici augusta, nakon pobunjeničke kontraofenzive koja ih je odbacila sa ruske granice, prisiljene na povlačenje uz teške gubitke; ukrajinske vlasti to tumače otvorenom intervencijom oružanih snaga susjedne Rusije na strani pobunjenika. Dana [[5. 9.]] potpisano je primirje u [[Minsk]]u koje je zaustavilo veće borbe, ali su sporadični okršaji nastavljeni narednih mjeseci, iako manjim intenzitetom. Do nove eskalacije je došlo u januaru 2015. kada su novorusijske snage u [[Druga bitka za Donjecki aerodrom|žestokim borbama]] zauzele [[Donjecki aerodrom]] te pokrenule ofanzivu koja još uvijek traje. Dana 12. februara 2015. su čelnici Rusije, Ukrajine, [[Francuska|Francuske]] i [[Njemačka|Njemačke]] potpisali sporazum pod imenom [[Minsk II]], temeljem koga bi se trebalo uspostaviti [[primirje]] odnosno stvoriti preduvjeti za političko rješenje sukoba. Primirje je formalno stupilo na snagu tri dana kasnije, ali nije spriječilo žestoke borbe za željezničko čvorište [[Debaljcevo]] gdje se veliki broj ukrajinskih snaga nalazio u okruženju. Ukrajinski dužnosnici su optužili Moskvu da ratom želi stvoriti [[Ruski iredentizam|Veliku Rusiju]].
Kao i kod većine ratova, i u ratu u istočnoj Ukrajini obje strane su emotivno reagirale te su informacije o svemu što se na početku događalo u većini slučajeva bile [[propaganda]] jedne ili druge strane, a na nju su se znali navući i mediji koji bi se u nekim normalnim okolnostima trebali smatrati pouzdanima.
 
[[Ruska propaganda]] masovno je širila dezinformacije koje su kasnijenegirane opovrgnuteod odstrane raznih neutralnihzapadnjačkih organizacija. Nakon svrgavanje Janukovičeve vlade, HRW je navodio kako su mediji u Rusiji izvještavali kako su novu vlast u Kijevu "preuzeli [[Nacizam|nacisti]]" te slali zastrašujuće poruke o "grozotama" i prijetnjama prema Rusima u Ukrajini, kojima stoga treba "zaštita". Državni program ''Vesti'' je prilikom izbijanja sukoba i prvih žrtava nazvao događaje u istočnoj Ukrajini "genocidom".<ref name="hrw dispatches">{{cite web|publisher=Human Rights Watch|author=Yulia Gorbunova|date=17.4. 2014|title=''Dispatches: Many Russians Called to Say ‘Thanks for Crimea,’ Mr. Putin''|url=http://www.hrw.org/news/2014/04/17/dispatches-many-russians-called-say-thanks-crimea-mr-putin}}</ref> Putin je nijekao umiješanost Rusije sa događajima na istoku Ukrajine, ali je obrazac - maskirani ljudi preuzimaju zgradu jednu po jednu uoči referenduma o statusu Donecka i Luganska - bio isti kao i scenarij na Krimu ranije, samo da bi Putin naknadno priznao rusku ulogu u istom.<ref name="hrw dispatches"/> 15.4., ruski premijer [[Dmitrij Medvedev]] je izjavio kako je "opet prolivena krv u Ukrajini" te pozvao Ukrajince da odluče o vlastitoj budućnosti "bez [[puč]]ista, nacionalista i bandita, bez tenkova i oklopnih vozila, i bez tajnih posjeta ravnatelja [[CIA]]-e".<ref name="nyt bend">{{cite web|title=''Russia Is Quick to Bend Truth About Ukraine''|author=David M. Herszenhorn|date=15.4. 2014|publisher=[[New York Times]]|url=http://www.nytimes.com/2014/04/16/world/europe/russia-is-quick-to-bend-truth-about-ukraine.html?_r=0}}</ref> Ruski državni mediji oslikavali su sliku o opasnosti u istočnoj Ukrajini, iako su istu stvorili sami proruski pobunjenici kada su preuzeli javne zgrade i postavili barikade.
 
Ruski mediji govorili su i o "zapadnoj agresiji" u Ukrajini. Program ''Rossija 24'' je naveo da je "11 mirnih proruskih prosvjednika ubijeno u blizini Kramatorska", iako je u stvarnosti zabilježeno tek nekoliko manjih ozljeda.<ref name="nyt bend"/> Rusko Ministarstvo vanjskih poslova čak je osporilo i izvještaj UN-a jer je "ignorirao neprovjereni rast agresivnog nacionalizma i neonacizma u Ukrajini" te dodao da je dokument "prepun selektivnosti".<ref name="nyt bend"/> U Donecku, održana je improvizirana pozornica na kojoj je jedna žena hvalila narodnu republiku i čitala pjesmu sa stihom: "Prokleta bila, Ukrajino, ovo više nije tvoja zemlja." HRW je upozorio da je "neumoljiva ruska propaganda stvorila mit o "fašističkoj hunti" koja je preuzela vodstvo Ukrajine".<ref>{{cite web|title=''Southeast Ukraine: A View from the Basement''|publisher=Human Rights Watch|url=http://www.hrw.org/news/2014/05/27/southeast-ukraine-view-basement|date=27.5. 2014}}</ref>
Prema jednoj anketi, 54 % ruskih ispitanika je izjavilo da im "ne smeta što mediji iskrivljuju vijesti ako se to radi zbog nacionalnih interesa".<ref name="hrw dispatches"/>
 
IUkrajinska ukrajinskapropaganda stranapreuveličavaja je imalarusku naznaka pristranostiulogu i propagande:pobunu izvještajje često opisivala "agresijom". Izvještaj UN-a navodi kako je ukrajinsko TV vijeće zabranilo emitiranje 12 ruskih TV programa.<ref>[[#OHCHR28-8-2014|Izvještaj UN-a, ''28.8. 2014.'']], str. 14</ref> Privremeni ukrajinski predsjednik [[Arsenij Jacenjuk]] je na početku rata preuveličao sukob izjavom da "Rusija želi zbog Ukrajine započeti [[treći svjetski rat]]".<ref>{{cite web|publisher=dnevnik.hr|title=''"Rusija želi treći svjetski rat"; Srušen helikopter, eksplozije odjekuju aerodromom''|url=http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/rusija-zeli-treci-svjetski-rat-srusen-helikopter-eksplozije-odjekuju-aerodromom---333302.html|date=25.4. 2014}}</ref> Proruske pobunjenike kijevska vlada je nazivala "teroristima" a prilikom nekih teških napada i bitaka, umanjivao se ili prikrivao broj poginulih i opseg kolateralne štete.<ref>{{cite web|title=''Dispatches: Truth a Casualty in Ukraine Conflict''|date=10.5. 2014|author=Anna Neistat|publisher=Human Rights Watch|url=http://www.hrw.org/news/2014/05/10/dispatches-truth-casualty-ukraine-conflict}}</ref> Pojedine banke i poslovne grane pod ruskim vlasništvom su napadnuti od aktivista te optuženi da "financiraju terorizam na istoku".{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 5}} Bilo je i slučajeva u kojima su i mirni proruski prosvjednici napadnuti i zlostavljani, iako o tome ukrajinski mediji nisu govorili.<ref>{{cite web|title=''Chilling moment Ukraine thugs beat up pro-Russia supporter and throw him in river''|publisher=express.co.uk|url=http://www.express.co.uk/news/world/471796/VIDEO-Chilling-moment-Ukraine-thugs-beat-up-pro-Russia-supporter-and-throw-him-in-river|author=Benjamin Russell|date=22.4. 2014}}</ref> IZapadna, Zapadprije svega američka i britanska propaganda, zauzela je imaootvoreni naznakeproukrajinski pristranosti:stav. američkiAmerički službenici širili su neprovjerene fotografije koje navodno pokazuju ruske bacače raketa koje su nosili proruski prosvjednici na istoku Ukrajine, što nije potvrđeno.<ref name="nyt bend"/> Prilikom obaranje malezijskog putničkog aviona 17.7., neki britanski i američki političari su brzo svalili krivnju na Putina, iako izvještaj i istraga tada nisu još provedene te nije bilo poznato tko je doista kriv za tu nesreću.
 
5.3. 2014., skupina ukrajinskih [[Jevreji|Jevreja]] je odgovorila na optužbe o "fašizmu" u Ukrajini te poslala otvoreno pismo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu:
 
[[Kategorija:Rat u istočnoj Ukrajini| ]]
[[Kategorija:20142010-e]]
[[Kategorija:2015Ukrajinska vojna historija]]
[[Kategorija:2016Građanski ratovi]]
[[Kategorija:HistorijaModerni Ukrajineratovi]]
[[Kategorija:RuskiRatovi ratoviu Evropi]]
[[Kategorija:Istočna Evropa]]