Kuber (vladar) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 7:
[[Vizantija|Vizantijski]] car [[Justin II]] ([[565]]-[[578]]) je ustupio polovinu Srema [[Avari]]ma, koji su između [[580.]] i [[582.]] godine osvojili i drugu polovinu pomenutog regiona, uključujući i grad [[Sirmijum]]. Avari su u [[Srem]] naselili svoje zarobljenike (romanizovano ili helenizovano stanovništvo), koje su zarobili na vizantijskim teritorijama na [[Balkan]]u. Ovi zarobljenici su naseljeni u Srem sa ciljem da obrađuju zemlju i obezbede zalihe hrane za Avare, da bi ovi mogli nesmetano da ratuju. Živeći 60 godina pod avarskom vlašću, ovi zarobljenici su u Sremu postali potpuno nova nacija - Sermezijanci (Sremci).
 
Avari su [[635.]] godine postavili KuveraKubera da vlada nad ovim Sermezijancima kao avarski vazal. Kuver je bio sin kana [[Kubrat]]a, poglavara [[Huni|huno]]-[[Prabugari|prabugarskih]] [[Onoguri|Onogura]] <ref>[http://www.promacedonia.org/vz1a/vz1a_b1_1.html Златарски, Васил. История на Първото българско Царство. т. I. Епоха на хуно-българското надмощие (679—852), София 1970, с. 205-207.]</ref>. Dosadašnje interpretacije (J. Verner, V. Popović) pokazuju da se u [[Mala Perešćepina|Maloj Perešćepini]] radi o grobu kana Kubrata, sahranjenog između [[641.]] i [[647.]] godine. Posle njegove smrti na vlast stupa njegov najstariji sin [[Bajan]], nakon čije su se kratke vladavine knezomkanom Kubratovi sinovi razdelili. Njegov četvrti sin KuverKuber se naselio u Sremu, i bio potčinjen avarskom kaganu.
 
== Odlazak Kubera na Balkan ==
Uskoro su se Sermezijanci "zajedno sa KuveromKuberom i [[Utiguri|njegovim BulgarimaPrabugarima]]" pobunili protiv kagana, a nakon pobede nad njim, napustili [[Srem]] i (po Popoviću [[678.|678]]-[[685.]] godine) naselili se na srednjem Balkanu, na [[Keramezisko Polje|Kerameziskom Polju]], u blizini [[Solun]]a. Prema istim autorima, ostave u [[Vrap]]u i [[Erzek]]u su nekad predstavljale deo kaganove riznice, koju je KuverKuber prisvojio u [[Panonska nizija|Panonskoj niziji]] i doneo sa sobom na srednji Balkan. Predmeti iz obe riznice uglavnom potiču iz sredine i druge polovine [[VII vek]]a što odgovara periodu kada je nakon vizantijskog pohoda potučen KuverKuber i njegovi vojnici.
 
== Istorijski značaj kana Kubera ==
Poznato je da su se [[Sloveni]] na [[Balkan]] naseljavali u više talasa. Slovenski materijalni nalazi pronađeni u krugu "[[Komani]]" kulture daju mogućnost da se jedan od tih talasa ostvario posredstvom migracija pomenutih pricrnomorskih naroda i njihovih vladara. I neki od današnjih istraživača (ovde se pre svega misli na Popovića) smatraju da i istorijski izvori navode na posredništvo [[Prabugari|Prabugara]] (posebno KuveraKubera) prilikom oslobađanja [[Srbi|Srba]] i [[Hrvati|Hrvata]], kao i nekih drugih slovenskih plemena od avarskog pritiska i njihovo kasnije naseljavanje na [[Balkansko poluostrvo]].
 
== Povezano ==
Red 26:
 
== Literatura ==
* V. Popović, Kuvrat, KuverKuber i Asparuh, Starinar, XXXVII, Beograd, 1986.
* Prof. dr Radmilo Petrović, Vojvodina - petnaest milenijuma kulturne istorije, Beograd, 2003.