Papa – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
m link
Red 12:
== Historija ==
 
Prema službenoj [[kronika|kronici]] - [[Annuario Pontificio]], od [[Sveti Petar|sv. Petra]] koji se [[tradicija|tradicionalno]] smatra prvim [[papa|papom]], izredalo se više od 260 [[papa]].
Od njih su 78 su proglašeni [[svetac|svetim]], uz to postojalo je i nekoliko [[antipapa]]. Većina nositelja te [[titula|titule]] bili su [[Rim]]ljani ili [[Italijani]], uz nešto pripadnika drugih [[evropa|evropskih]] [[narod]]a, i svi odreda [[muškarac|muškarci]], iako je po [[legenda|legendi]] iz [[13. vijek]]a to bila i jedna [[žena]] - [[Papisa Ivana]]. Tokom dvije hiljade godina
razvoja papinskog sistema i prakse izbora papa u [[konklava]]ma, pape su imale jednu od ključnih uloga u [[svijet|svijetskoj]] i [[historija|historiji]] [[Zapadni svijet|Zapadnog svijeta]].<ref name=brit/>
Red 57:
Krajem [[10. vijek|10]]. i početkom [[11. vijek]]a problemi na papinskom [[dvorac|dvoru]] i [[politika|politički]] uvjeti na [[Apeninski poluotok|Apeninskim poluotoku]] postali su takvi, da su pojačane bliske veze između papa i [[Popis njemačkih kraljeva i njemačko-rimskih careva|njemačkih careva]], što je postalo naročito izraženo od papa [[Silvestar II (papa)|Silvestra II]] ([[999]]-[[1003]]) i [[Oton II|Otona II]]. Ipak i bez obzira na taj savez, kako su [[car]]evi bili često odsutni iz [[Rim]]a, lokalna [[aristokracija]] bi se ponovno dočepala poluga vlasti, jer su pape tog vremena bili slabi i [[korupcija|korumpirani]]. Ali čak i u ta mračna vremena [[10. vijek|10]]. i [[11. vijek]]a - [[Rim]] je ostao centar [[Hodočašće|hodočašća]] kao grad [[Sveti Petar|sv. Petra]] brojnih [[martir]]a i [[svetac]]a.<ref name=brit/>
 
Uz sve to - [[11. vijek]] bio je doba [[revolucija|revolucionarnih]] promjena u evropskom društvu. Sve je počelo [[1049]]. kad se papa [[Lav IX.]] ([[1049]]. - [[1054|54]].) pridružio širokoj [[reforma|reformskoj]] inicijativi koja je započela još početkom [[10. vijek]]a, predstavljanjem moralnih i institucionalnih [[reforma|reformi]] na [[Koncili iz RemsaReimsa|Koncilima u Reimsu]], čime je iniciran [[GregorijanskeGregorijanska reformereforma|reformski pokret]] (nazvan po njegovom lideru - papi [[Grgur VII.|Grguru VII]] [[1073]]-[[1085|85]]). [[reforma|Reformatori]] su nastojali vratiti [[sloboda|slobodu]] i [[nezavisnost]] crkve i čvrsto razlikovali [[kler]] od svih ostalih društvenih [[stalež]]a.<ref name=brit/> Naglašavajući jedinstveni status [[kler]]a i njegovu veliku odgovornost za [[vjera|duhovni]] život svakog pojedinca, oni pokušali su zaustaviti praksu [[simonija|simonije]] (kupnja ili prodaja [[crkva|crkvenih]] položaja) i [[brak]] [[kler]]ika.<ref name=brit/>
 
Papa [[Nikola II (papa)|Nikola II.]] ([[1059]].-[[1061|61]].) uveo je jednu važnu mjeru, to je bio je [[izbori|izborni]] [[dekret]] iz [[1059]]. Njime su [[kardinal]]i organizirani kao savjetodavni organ papa, na taj način su postavljeni temelji za stvaranje budućeg [[Kolegij kardinala|Svetog kolegija kardinala]]. Taj novi organ imao je pravo imenovanja novih papa, čime je potaknuta nezavisnost [[izbori|izbora]] papa i ograničeno [[car]]sko uplitanje. Daljnje [[reforma|reforme]] naglašavale su prvenstvo Rima u [[vjera|vjerskim]] pitanjima i apsolutnu subordinaciju [[kler]]a i [[laik]]a papi.<ref name=brit/>